Stopa rješavanja predmeta odnos je između broja riješenih i primljenih predmeta unutar određenog razdoblja, izražena u postotku. Stopa rješavanja jedan je od propisanih pokazatelja učinkovitosti rada pravosudnih tijela (članak 6. točka 1. Pravilnika o prikupljanju i analizi statističkih i drugih podataka o radu sudova i državnih odvjetništava, "Narodne novine" br. 113/19.)1
Poželjnim se smatra da je stopa rješavanja iznad 100%,2 tj. da je u konkretnom razdoblju (najčešće u kalendarskoj godini) sud riješio više predmeta nego što ih je zaprimio.3 Kada je stopa rješavanja ispod 100, dižu se obrve i dotični sud dolazi na neku od lista prikazanih u nepovoljnoj boji (crvenoj, crnoj …).
Na prvi pogled, to je posve logično. No je li doista riječ o „pametnom“ pokazatelju? Iznijet ću dva jednostavna primjera, pod pretpostavkom da je u prethodnoj godini odnosni sud zaprimio 100 predmeta i da je riješio također 100 predmeta (neutralna stopa rješavanja 100).
Primjer 1: nakon što je sud imao stopu rješavanja 100, iduće je godine primio 10 posto predmeta manje (90 predmeta), a riješio je jednak broj predmeta kao prethodne godine (100 predmeta). Stopa rješavanja porasla mu je sa 100 na 111,11, što je vrlo povoljan pokazatelj. To, međutim, nije „zasluga“ suda, koji je radio jednako kao lani. Sud, naime, nema nikakvog utjecaja na to koliko će predmeta zaprimiti. Povećava se ažurnost u radu suda, bez promjene u broju riješenih predmeta.
Primjer 2: nakon što je sud imao stopu rješavanja 100, iduće godine primio je 10 posto predmeta više (110 predmeta), a riješio je jednak broj predmeta kao prethodne godine (100 predmeta). Stopa rješavanja pala mu je sa 100 na 90,91. Pali se alarm. Međutim, pogoršanje ovog pokazatelja nije „krivnja“ suda koji je radio jednako kao lani. Ponovimo, sud nema nikakvog utjecaja na to koliko će predmeta zaprimiti. Smanjuje se ažurnost u radu suda, ali ponovno bez promjene u broju riješenih predmeta.
Ne treba biti vičan sudskim statistikama da se zdravorazumski pojmi kako, bez kontrole nad varijablom broja primljenih predmeta, podatak je li sud u pojedinoj godini riješio više ili manje predmeta nego što ih je primio, ne govori ništa osobito o kvaliteti i kvantiteti rada suda. Stopa rješavanja predmeta može biti koristan pokazatelj kada se analitički promatra s drugim parametrima. Međutim, stopa rješavanja predmeta sâma po sebi, kao što je se nerijetko promatra, beskoristan je podatak pri analizi rada konkretnog suda. Iz stope rješavanja možemo doznati povećavaju li se ili smanjuju zaostaci u radu, ali ne možemo doznati radi li sud bolje ili lošije, više ili manje. Jednako vrijedi kada se stopa rješavanja utvrđuje u odnosu na pojedinu granu i/ili stupanj sudovanja, odnosno na sudstvo u cjelini.
Dodatni je problem ako se zbog smanjenja stope rješavanja, pod pretpostavkom da sud nije riješio manje predmeta, nego ih je naprosto primio više, očekuje da sud, uz jednake resurse i realne kapacitete sudovanja, riješi više predmeta, samo zato jer ih je više i primio, kako mu stopa rješavanja ne bi pala ispod 100. Tada dogmatski promatrana statistika postaje važnija od elementarne logike, a na scenu ponekad stupaju zahtjevi za izradu akcijskih planova i/ili drugih oblika prodavanja magle.
^ 1 Navedenom odredbom Pravilnika kao kratica za pokazatelj stope rješavanja predmeta propisana je „CT“ (engl. clearance rate). Dio je to Smjernica Vijeća Europe o pravosudnoj statistici. Citirana pravilnička odredba koristi pojam „vremenskog razdoblja“ – postoje, valjda, i razdoblja koja nisu vremenska.
Ostali propisani pokazatelji su brzina rješavanja predmeta, vrijeme rješavanja predmeta, stopa učinkovitosti, broj neriješenih predmeta na kraju razdoblja, broj predmeta u radu po rješavatelju.
^ 2 Radi jednostavnijeg izlaganja, u nastavku teksta podaci o stopi rješavanja iskazuju se bez znaka postotka (%).
^ 3 Primjerice, u Statističkom pregledu o radu sudova za 2002. godinu navedeno je i sljedeće:
„Stopa rješavanja (CR) je ponovno iznad 100% i iznosila je 103,58%, što znači da su sudovi ukupno riješili 3,58% predmeta više nego što su tijekom godine zaprimili u rad, čime se smanjuju zaostaci u radu.“
Stavovi izneseni u kolumnama osobni su stavovi autora i ne predstavljaju nužno stav organizacije u kojoj su zaposleni ili uredništva portala IUS-INFO.
