Uz sve probleme koje imamo u našoj javnoj nabavi – jednostavna nabava je sigurno jedan od najvećih. Riječ je o postupcima nabave najmanje vrijednosti (manje od 26.540,00 eura bez PDV-a za robu i usluge i manje od 66.360,00 eura bez PDV-a za radove), a ”jednostavnost” se očituje u činjenici da se u tim postupcima skoro u potpunosti ne primjenjuje Zakon o javnoj nabavi (ZJN). Takvi postupci su stoga neusporedivo jednostavniji, ali su i lišeni bilo kakvog pravnog lijeka. Upravo zbog ove ”jednostavnosti” i nepostojanja pravnog lijeka, jednostavna nabava se često ističe po svojim koruptivnim rizicima, sjetimo se samo procijenjenih vrijednosti nabave ”naštimanih” na 199.000,00 kuna bez PDV-a kako bi se izbjeglo provođenje klasičnog postupka javne nabave. Ovo je posebno opasno budući da je ukupna vrijednost provedenih jednostavnih nabava u 2023. bila oko dvije milijarde eura – što je ogroman iznos koji se troši u ovakvim netransparentnim postupcima.

Zakon o lobiranju (Zakon) je ovaj mjesec stupio na snagu te predstavlja važan iskorak u reguliranju ovih vrlo osjetljivih odnosa privatnog i javnog sektora. ”Osjetljivost” se posebno očituje u tome što se legitimni privatni interesi ne moraju poklapati sa širim i važnijim javnim interesom. Naravno – pokušaji ostvarenja privatnih interesa kroz utjecaj na javni sektor nisu ništa novo i nepoznato. Ipak, veliki problem predstavljaju neformalni, neevidentirani i netransparentni pokušaji utjecaja na javna tijela kako bi se usvojili traženi  zakoni, propisi ili politike.

Ovo ljeto Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) objavila je svoj dopunjeni  popis prioriteta u radu za 2024. godinu kroz koji ukazuje na najvažnije probleme u tržišnom natjecanju u Republici Hrvatskoj. Tu se ističe suzbijanje horizontalnih zabranjenih sporazuma (kartela) kao posebno opasnih povreda tržišnog natjecanja, suzbijanje vertikalnih (zabranjenih) sporazuma i suzbijanje zlouporaba vladajućeg položaja. Možda pomalo iznenađujuće, ali svakako i više nego dobrodošlo je i uvrštavanje istraživanja i suzbijanja zabranjenih sporazuma (kartela) u javnoj nabavi na popis prioriteta AZTN-a za 2024.

Krajem kolovoza Vlada je prihvatila i u Sabor uputila prijedlog novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. O Zakonu se već dugo priča, interes je velik – što se vidi i po javnom savjetovanju u kojem je bilo zaista puno komentara. Zakon donosi mnoge novine – sufinanciranje ugradnje liftova od strane države, jasnije se određuju obveze upravitelja zgrada i predstavnika stanara, zabranjuju se intervencije na fasadama zgrada, ali se i značajno ograničava mogućnost korištenja stanova za kratkoročni najam i najam za radnike. U trenutku stupanja na snagu Zakona – vlasnik će stan moći koristiti za kratkoročni najam i najam radnicima jedino ako dobije suglasnost većine suvlasnika koji u vlasništvu imaju više od 80% površine zgrade i suvlasnika stanova čiji zidovi, stropovi i podovi graniče s tim stanom.

Javnom nabavom pravne osobe s javnim ovlastima nabavljaju ono što im je potrebno za obavljanje svoje javne funkcije – najkvalitetnije moguće za najmanje novca. Bar je takvo uvriježeno razmišljanje i bar bi tako za mnoge javna nabava trebala izgledati.

O javnoj nabavi u našoj javnosti i medijima se u velikoj mjeri priča kroz dva suprotstavljena smjera razmišljanja;
-javna nabava kao leglo kriminala i
-žalbe u javnoj nabavi koje koče važne i skupe infrastrukturne projekte.