U saborskoj proceduri nalazi se zakon koji mijenja kazne za prekršaje protiv javnog reda i mira i prema kojemu se raspon kazni za najteže prekršaje penje na od 700 do 4.000 eura.
Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" br. 41/77., 47/89., 55/89., 5/90. - službeni pročišćeni tekst, "Službeni list SFRJ" br. 83/89., "Narodne novine" br. 47/90., 55/91., 29/94., 114/22. – dalje u tekstu Zakon), na snazi nešto manje od pola stoljeća, u nešto manje od četrdeset članaka, propisuje sankcioniranje ponašanja kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan život građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost ili ometa kretanje građana na javnim mjestima ili ostvarivanje njihovih prava i dužnosti, vrijeđa moral, ometa izvršavanje zakonitih mjera državnih tijela i službenih osoba te ugrožava opća sigurnost ljudi i imovine sankcioniranje ponašanja suprotnih odredbama toga Zakona. Kao prekršajne sankcije propisane su kazna zatvora (izuzetno), novčane kazne i zaštitne mjere.
Radi usklađivanja i ujednačavanja visine prekršajno pravnih sankcija koje se propisuju sukladno Zakonu, sukladno navodima iz Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, s Konačnim prijedlogom zakona (dalje: Prijedlog), potrebno je znatno povećanje novčanih kazni za počinitelje i njihovo usklađivanje s težinom posljedica prekršaja počinjenih narušavanjem javnog reda i mira.
Takva mjera ima za cilj povećanje svijesti svih o nužnosti poštivanja propisa i prihvaćanja pravilnog i odgovornog ponašanja na javnome mjestu poštivanjem odredbi kojima se propisuju odredbe o javnom redu i miru, a time i odvraćanju počinitelja od ponovnog činjenja prekršaja te utjecaju na druge da poštuju pravni sustav.
Kako bi se visinom novčanih kazni za prekršaje propisanih Zakonom postigla usklađenost s visinom i težinom prekršajnopravnih sankcija kojima se drugim propisima sankcioniraju usporedivi prekršaji, predlaže se propisati nove novčane kazne u znatno većim iznosima koje bi bile prilagođene zahtjevima vremena i vrijednostima koje se štiti, a koje bi bile odvraćajući element za daljnje činjenje prekršaja propisanih Zakonom, a ujedno i da na počinitelja prekršaja djeluju na način da ubuduće ne čini takve prekršaje.
Kako iz Prijedloga proizlazi, nužnost izmjene Zakona po hitnoj proceduri nameće se iz razloga što postojeće novčane kazne svojom visinom i težinom ne pridonose pravnoj sigurnosti i nemaju dovoljan odvraćajući učinak za počinjenje radnji kojima se ostvaruju obilježja prekršaja.
Neprimjerenost visine propisanih novčanih kazni posebno dolazi do izražaja kod prekršaja gdje je kao sankcija, uz novčanu kaznu, predviđena alternativno i kazna zatvora, jer je veliki nerazmjer između propisane visine novčane kazne u odnosu na alternativnu mogućnost izricanja kazne zatvora. Sukladno pojašnjenju iz Prijedloga - povećanjem iznosa, novčane kazne i kaznu zatvora dovelo bi se u usporedivu razmjernost.
Za grupu najtežih prekršaja, predlažu se kazne koje će iznositi od 700 pa sve do 4.000 eura. Među njih, spadaju i prekršaji remećenja javnog reda i mira isticanjem ili nošenjem simbola, izvođenje, reproduciranje pjesama skladbi i tekstova, slika, crteža (članak 5. Zakona), drsko i nepristojno ponašanje u javnosti kojim se vrijeđa građane i narušava njihov mir (članak 6. Zakona), izmišljanje i širenje lažnih vijesti, (članak 16. Zakona) i među ostalim, neovlašteno pucanje iz vatrenog oružja (članak 21. Zakona).
Za teške prekršaje, među kojima su tuča i svađa na javnom mjestu (članak 13. Zakona), lažno predstavljanje i neovlašteno nošenje znakova službene osobe (članak 10. Zakona), Prijedlog predviđa kazne od 300 do 2.000 eura.
U iznosima od 200 do 1.000 eura, kažnjavali bi se počinitelji prekršaja vrijeđanja i omalovažavanja moralnih osjećaja građana (članak 14. Zakona), i, među ostalim, oni koji se na javnom mjestu odaju pijančevanju ili konzumaciji opojnih droga (članak 20. Zakona).
Usporedbe radi, Zakonom o sigurnosti prometa na cestama "Narodne novine" br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22. najviša propisana novčana kazna iznosi 2.650 € i to za prekršaje koji uključuju vožnju autocestom u suprotnom ili zabranjenom smjeru, jurnjavu kroz crveno svjetlo i bijeg vozača s mjesta prometne nesreće.
Prijedlog sadrži analizu visine kazni u usporedivim zakonima, kao i analizu usporedivih sankcija u drugim zemljama Europske unije, odnosno članicama Europola, međutim nedostaje pojašnjenje kako je do određivanja visine novčanih kazni, koje i jesu predmetom izmjena, glede svakog pojedinog prekršaja došlo.
Novčane kazne ili kazne zatvora propisane za uništenje, oštećenje ili omalovažavanje domaćeg novca u opticaju (članak 4. Zakona), neovlaštenu prodaju ulaznica za sportske i druge priredbe (članak 9. Zakona), skitnju i prosjačenje (članak 11. Zakona), odavanje prostituciji (članak 12. Zakona) i kršenje naredbe o zabrani pristupa ili zadržavanja, fotografiranja ili skiciranja na određenom mjestu (članak 15. Zakona) nisu obuhvaćene izmjenama.
Naime, analizom je utvrđeno kako prethodno navedeni prekršaji zauzimaju mali udio u broju ukupno evidentiranih prekršaja iz Zakona i time ne utječu u većoj mjeri na stanje javnog reda i mira, kao jednog segmenata opće sigurnosti.
Unatoč tome što su najavljene izmjene vrlo obuhvatne (prijedlog je usmjeren na izmjenu većine članaka Zakona), Prijedlog navodi da je osnovana Međuresorna radna skupina za izradu novog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koja će raditi na temeljitoj reviziji odredaba važećeg Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, uključujući i odredbe zasad nepromijenjenih članaka, odnosno na izradi novog Zakona, usklađenog sa zahtjevima vremena, potrebama struke i prakse te promjenama u nizu drugih, u međuvremenu, donesenih zakona.
Zaključno – ostaje vidjeti može li uistinu sigurnost građana, a i pravna sigurnost tijela koja Zakon provode, biti postignuta prilično drastičnim, a hitnim mijenjanjem skoro svih zakonskih odredbi Zakona, pa makar i samo u visini propisanih sankcija, posebice uz najavu skorog donošenja cjelovitog novog zakonskog uređenja u cijelosti.
Tihana Čikeš, dipl. iur.
