Promet na cesti – jeste li znali?

1. Uvodne napomene

Uvodno ističemo da je elementarno pravilo da nepoznavanje zakona nikoga ne ispričava („ignorantia legis non excusat“), pa se tako polazi od pretpostavke da su se oni na koje se odnosi Zakon o sigurnosti prometa na cestama, prvenstveno se ovdje misli na  sudionike u prometu na cesti, morali, a k tome i mogli upoznati s njegovim odredbama, to prije svega što je navedeni Zakon (sa svim izmjenama i dopunama) objavljen u službenom glasilu („Narodne novine“), te što je od takvih osoba, a s obzirom na područje koje normira, prirodno očekivati da pokažu zainteresiranost za takav propis. U tom kontekstu bismo mogli, također, načelno napraviti podjelu na ona djela kod kojih je lako spoznati njihovu protupravnost (mala per se) te na ona djela kod kojih je to ipak nešto teže (mala prohibita).

Naime, u promatranoj materiji postoje djela koja s obzirom na svoju sadržajnu kvalitetu (npr. neposredno ugrožavanje sebe ili drugih sudionika u prometu na cesti) sama po sebi zaslužuju prijekor, pa počinitelji takvih djela vrlo lako mogu zaključiti kako postoji mogućnost da je takvo djelo prekršajno kažnjivo, odnosno propisano mjerodavnim zakonom kao djelo prekršaja, dok na drugoj strani postoje djela koja tek po normiranju zaslužuju prijekor, te je tako počinitelju nešto teže zaključiti kako je takvo djelo prekršajno kažnjivo, a gdje bismo već mogli na načelnoj razini eventualno govoriti i o institutu otklonjive zablude o protupravnosti prekršaja koja predstavlja jednu od mogućnosti zakonskog ublažavanja kazne.

Kada govorimo o prekršajima u prometu na cesti tada uglavnom imamo na umu upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola, kretanje vozilom nepropisnom ili neprilagođenom brzinom, korištenje mobitela tijekom vožnje, nekorištenje sigurnosnog pojasa i sl. Međutim, u odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.-dalje: ZSPC) predviđeno je mnoštvo prekršaja koji se vrlo rijetko procesuiraju i s kojima vjerojatno veliki broj sudionika u prometu nije niti upoznat, pa tako nisu u fokusu kako opće, tako i stručne javnosti, a koji i unatoč tome ipak kao takvi egzistiraju u ZSPC-u.

2.      Prometni znakovi

Odredbe članka 14. ZSPC-a  propisuju da je na prometni znak i na stup na koji je znak postavljen zabranjeno stavljati sve što nije u svezi sa značenjem prometnog znaka (stavak 1.), te da je zabranjeno i neovlašteno postavljati, uklanjati, zamjenjivati ili oštećivati prometne znakove i opremu ceste, ili mijenjati značenje prometnih znakova (stavak 2.). U slučaju da fizička osoba postupi suprotno prethodno navedenim zabranama iz članka 14. stavka 1. i 2. ZSPC-a ostvaruje obilježja prekršaja za koji je zapriječena, relativno stroga, novčana kazna u iznosu od 260,00 eura (članak 14. stavak 5. ZSPC-a).

Isto tako, u članku 15. stavku 1. ZSPC-a propisano je da se na cesti ne smiju postavljati ploče, znakovi, svjetla, stupovi ili drugi slični predmeti kojima se zaklanja ili smanjuje vidljivost postavljenih prometnih znakova, ili koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom postavljanja oponašaju neki prometni znak ili sliče na neki prometni znak, ili zasljepljuju sudionike u prometu, ili odvraćaju njihovu pozornost u mjeri koja može biti opasna za sigurnost prometa, te je za slučaj suprotnog postupanja za fizičku osobu propisana novčana kazna, također, u iznosu od 260,00 eura (članak 15. stavak 4. ZSPC-a).

Vezano uz ovu problematiku naglašavamo da je u članku 82. stavku 1. točki 7. ZSPC-a propisano da vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili uređaj za davanje znakova prometnim svjetlima, te da je za postupanje protivno ovoj zabrani zapriječena za vozača novčana kazna u iznosu od 30,00 eura (članak 82. stavak 4. ZSPC-a).

3.      Uređaji za osvjetljavanje

Odredba članka 42. stavka 1. ZSPC-a propisuje da vozila  ne smiju na prednjoj strani imati svjetlosne, svjetlosno signalne ili reflektirajuće uređaje ili tvari koje daju svjetlo u boji (plava svjetla i sl.), a na stražnjoj strani, uređaje ili tvari koje daju bijelo svjetlo, s tim da su u stavku 2. propisane iznimke od prethodne zabrane (svjetlo za osvjetljavanje ceste pri vožnji unatrag, svjetlo za osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode radovi, pokretno svjetlo za istraživanje (reflektor), svjetlo za osvjetljavanje registarske pločice i registarsku pločicu…)

Međutim, uz uređaje i tvari navedene u stavku 1., odredba članka 42. stavka 3. ZSPC-a propisuje zabranu postavljanja na vozilima nekih drugih uređaja za osvjetljavanje, označavanje i davanje svjetlosnih znakova, osim onih propisanih posebnim propisom *Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama ("Narodne novine" br. 85/16., 24/17., 70/19. i 60/20.)). Kažnjiva odredba iz čl. 42. st. 4. ZSPC-a propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 60,00 eura kazniti za prekršaj vozač vozila koje je opremljeno suprotno odredbama ovoga članka.

4.      Uključivanje u promet na cesti

U članku 45. stavku 2. ZSPC-a propisana je obveza vozaču da zaustavi vozilo i ukloni blato s kotača u situaciji kada se vozilom sa zemljane ceste, gradilišta i sličnih površina (primjerice izlazak vozila iz dvorišta) uključuje na cestu sa suvremenim kolničkim zastorom.

Interesantno je da ZSPC glede sankcioniranja na jednak način tretira prekršaj nepropuštanja vozila i pješaka prilikom uključivanja u promet (članak 45. stavak 1. ) i prekršaj ne uklanjanja blata s kotača prilikom uključivanja na cestu sa suvremenim kolničkim zastorom (članak 45. stavak 2.), pa tako za oba prekršaja propisuje novčanu kaznu u iznosu od 130,00 eura.

S obzirom da već govorimo u uključivanju u promet, potrebno je dodati i to da je prema članku 193. stavku 2. ZSPC-a vozač motornog vozila, prije uključivanja u promet, dužan očistiti zaleđena vjetrobranska stakla i snijeg, led ili vodu na vozilu. Zakonska posljedica ne pridržavanja ove obveze za vozača sadržana je u članku 193. stavku 6. ZSPC-a koji, dakle, propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kazniti za prekršaj vozač ako upravlja vozilom suprotno odredbama ovog članka.

5.      Vožnja unatrag

Odredbe koje se odnose isključivo na kretanje vozilom unatrag sadržane su u članku 50. ZSPC-a, pa je tako za pravilnu vožnju unatrag (vožnja „u rikverc“)  potrebno kumulativno ispunjenje slijedećih propisanih obveza:

-kretanje vozilom unatrag može se učiniti samo na kratkom dijelu ceste i ako se time ne ugrožava ili ometa druge sudionike u prometu

-moraju biti uključeni svi pokazivači smjera

-vozač se dužan kretati onom stranom kolnika kojom se do tada kretao vožnjom unaprijed

-vozač je dužan propustiti vozilo koje dolazi iza njegovog vozila.

            U slučaju da vozač prilikom kretanja vozilom unatrag postupi suprotno tako propisanim obvezama čini prekršaj za koji je člankom 50. stavkom 5. ZSPC-a propisana novčana kazna u iznosu od 30,00 eura.

            K tome, potrebno je istači da se na autocesti vozač ne smije kretati vozilom unatrag, osim na površinama izvan kolnika koje su za to posebno uređene, a ako ipak tako postupi, prema članku 140. stavku 5. ZSPC-a prijeti mu propisana novčana kazna u iznosu od 390,00 do 920,00 eura, s time da mu se u evidenciju upisuju i 3 negativna prekršajna boda (stavak 6.). Sukladno članku 145. ZSPC-a prethodna zabrana kretanja vozilom unatrag, kao i odgovarajuća kaznena odredba primjenjuju se i na promet na brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila. Isto tako, vozač koji se vozilom kreće kroz tunel ne smije se vozilom kretati unatrag, te je za suprotno postupanje člankom 146. stavkom 2. ZSPC-a zapriječena novčana kazna u iznosu od 130,00 do 260,00 eura.

6.      Ograničenje brzine kretanja vozila

            U članku 51. stavku 2. ZSPC-a uređena je situacija kretanja vozila brzinom koja je manja od najveće dopuštene brzine na cesti. Tako je izrijekom propisano da vozač ne smije bez opravdanih razloga voziti tako sporo da bitno usporava prometni tok ili ugrožava druge sudionike u prometu, a kada se iza vozila (primjerice traktora) koje se kreće brzinom koja je manja od najveće dopuštene brzine na cesti, ili dijelu ceste po kojoj se kreće, ili manja od brzine prometnog toka vozila u prometu na tom dijelu ceste, nakupi kolona vozila koja ga ne mogu sigurno preteći, vozilo se mora na prvom pogodnom mjestu isključiti iz prometa i propustiti kolonu vozila iza sebe. U slučaju da vozač postupi suprotno prethodno opisanoj odredbi čini prekršaj iz članka 51. stavka 5. ZSPC-a, kojom je zapriječena novčana kazna u iznosu od 130,00 eura.

            Također, u slučaju kada je brzina kretanja vozila manja od polovice najveće dozvoljene brzine na cesti ili dijelu ceste, vozač takvog vozila mora uključiti sve pokazivače smjera, osim kada koristi žuto rotacijsko svjetlo (stavak 3.), s tim da ako postupi suprotno tome čini prekršaj iz članka 51. stavka 6. ZSPC-a, za koji je zapriječena novčana kazna u iznosu od 30,00 eura.

7.      „Prolazak kroz crveno svjetlo“

U članku 59. stavku 5. ZSPC-a propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 390,,00 do 920,00 eura kazniti za prekršaj vozač koji, na mjestu na kojem se promet upravlja uređajem za davanje znakova prometnim svjetlima (u pravilu semaforizirano raskrižje), ne zaustavi svoje vozilo na znak crvenog svjetla.

Međutim, osim ovog osnovnog oblika prekršaja, izmjene i dopune ZSPC-a („Narodne novine“ br. 70/19.), koje su stupile na snagu 1. kolovoza 2019., uvode u odredbe ZSPC-a i kvalificirani oblik ovoga prekršaja. Naime, trenutno važećim odredbama članka 59. stavka 6. ZSPC-a propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kaznit za prekršaj vozač koji na mjestu na kojem se prometom upravlja semaforima ne zaustavi svoje vozilo na znak crvenog svjetla bez smanjenja brzine kretanja vozila ili povećava brzinu kretanja vozila ili se ne zaustavi vozilom na dva ili više znakova crvenog svjetla. Prema tome, ovakav kvalificirani oblik prekršaja „prolaska kroz crveno svjetlo“, uz okolnost nezaustavljanja vozila na znak crvenog svjetla na mjestu na kojem se prometom upravlja semaforima, pretpostavlja kao kvalifikatorne okolnosti i slijedeće okolnosti (alternativno):

-          bez smanjenja brzine kretanja vozila ili

-          povećanje brzine kretanja vozila ili

-          ne zaustavljanje vozilom na dva ili više znakova crvenog svjetla.

K tome, bitno je istaći i da je uz propisanu vrlo strogu kaznu, u odnosu na ovaj kvalificirani oblik prekršaja predviđeno da će se vozaču motornog vozila u evidenciju upisat šest negativnih prekršajnih bodova ako je pravomoćno odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj iz stavka 6. ovoga članka (članak 59. stavak 10. ZSPC-a). Osim toga, sasvim je izgledno da će počinitelju ovakvog prekršaja biti izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, sukladno odredbama članka 58. Prekršajnog zakona.

8.      Promet na raskrižju

Člankom 62. stavkom 1. ZSPC-a je izrijekom propisano da vozač ne smije vozilom ući u raskrižje ako je gustoća prometa takva da se očito mora zaustaviti u raskrižju ili na obilježenom pješačkom prijelazu i na taj način ometati ili onemogućiti promet vozila koja dolaze s bočnih kolnika ili promet pješaka. Prema takvoj dikciji navedene odredbe proizlazi da je ovom odredbom, dakle, propisana zabrana vozaču da vozilom uđe u raskrižje uz kumulativno ispunjenje dva uvjeta:

-          ako je očigledno da će se zbog gustoće prometa morati zaustaviti u raskrižju/na obilježenom pješačkom prijelazu

-          te da će time ometati/blokirati promet vozila koja dolaze s bočnih kolnika ili promet pješaka

Za suprotno postupanje zapriječena je za vozača novčana kazna u iznosu od 130,00 eura (članak 62. stavak 2.).

Međutim, u tom kontekstu naglašavamo da je odredbom članka 61. stavka 1. ZSPC-a propisano da vozač koji je vozilom ušao u „semaforizirano raskrižje“, može napustiti takvo raskrižje ne čekajući da prometnim svjetlom promet bude dopušten (otvoren) u smjeru kojim namjerava produžiti kretanje, ali uz jedan uvjet, a to je da propusti sve sudionike u prometu koji se kreću smjerom u kojem je promet dopušten. Ako u takvoj prometnoj situaciji vozač ne propusti sve sudionike u prometu koji se kreću smjerom u kojem je promet dopušten, čini prekršaj za koji je propisana novčana kazna od 30,00 eura (članak 61. stavak 2.).

9.      Mimoilaženje vozila

S obzirom na svoje specifičnosti, posebno je uređeno mimoilaženje vozila na dijelu ceste s velikim uzdužnim nagibom (primjerice u brdsko-planinskim područjima).

Tako je u članku 64. ZSPC-a propisano da na dijelu ceste s velikim uzdužnim nagibom (planinski i dr.) na kojem se vozila ne mogu mimoići ili je to veoma otežano, vozač vozila koje se kreće niz nagib dužan je zaustaviti svoje vozilo na prikladnom mjestu ako primijeti da mu drugo vozilo ide ususret uz nagib (stavak 1.), a, samo iznimno, vozač koji se kreće uz nagib dužan je zaustaviti svoje vozilo ako ispred sebe ima prikladno mjesto za zaustavljanje koje omogućuje sigurno mimoilaženje i ako bi, u slučaju da tako ne postupi, mimoilaženje zahtijevalo kretanje unatrag jednog od vozila (stavak 2.) U slučaju da vozač postupi suprotno prethodno opisanim odredbama čini prekršaj iz članka 64. stavka 3. ZSPC-a, kojim je zapriječena novčana kazna u iznosu od 30,00 eura.

Međutim, prema članku 65. stavku 1. ZSPC-a, kada se na dijelu ceste s velikim uzdužnim nagibom jedno od vozila koja se mimoilaze mora kretati unatrag (ako nema prikladnog mjesta za zaustavljanje), kretat će se unatrag:

-          svako vozilo koje se susrelo s vozilom koje vuče priključno vozilo

-          teretni automobil koji se susretne s autobusom

-          vozilo koje se susrelo s vozilom više kategorije

-          vozilo koje se kreće niz nagib, a u slučaju kada se mimoilaze vozila iste kategorije, osim ako je, s obzirom na uvjete i položaj vozila na cesti, lakše i sigurnije da to učini vozač vozila koje se kreće uz nagib.

U slučaju da vozač postupi suprotno prethodno opisanoj odredbi čini prekršaj iz članka 65. stavka 2. ZSPC-a, kojim je zapriječena novčana kazna u iznosu od 30,00 eura.

Glede ostalih cesta, u članku 63. stavku 4. ZSPC-a propisano je da u situaciji kada je zbog nedovoljne širine ceste ili zbog neke zapreke na cesti mimoilaženje onemogućeno, vozač kojemu je to, s obzirom na osobine ceste i okolnosti prometa (primjerice iz suprotnog smjera se kreće kolona vozila), lakše i sigurnije izvesti, dužan je prvi se zaustaviti i, prema potrebi, kretanjem unatrag ili na drugi način pomaknuti svoje vozilo i zauzeti na cesti položaj kojim se omogućuje mimoilaženje. U slučaju da vozač obavlja mimoilaženje suprotno prethodno opisanoj odredbi čini prekršaj iz članka 63. stavka 5. ZSPC-a, kojim je, također, zapriječena novčana kazna u iznosu od 30,00 eura.

10.  Upotreba zvučnih i svjetlosnih znakova upozorenja

U članku 76. stavku 1. ZSPC-a propisano da je vozač dužan upotrijebiti zvučni znak upozorenja kad god to zahtijevaju razlozi sigurnosti prometa, a osobito:

-          na cesti izvan naselja radi upozorenja drugog sudionika u prometu da ga želi preteći ili obići, ukoliko bi postojala opasnost od prometne nesreće, kad taj znak ne bi bio dan,

-          ako se pokraj kolnika nalaze djeca koja ne obraćaju pažnju na kretanje vozila,

-          na cesti izvan naselja, prije ulaska u nepregledan i uzak zavoj ili prije dolaska na prijevoj, na kojima je teško mimoići se.

Dakako, određeno je da je takav zvučni znak upozorenja vozač dužan svesti na nužnu mjeru (stavak 2.).Ako vozač ipak postupi suprotno odredbama ovog članka, stavkom 3. propisano je da će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 30,00 eura.

Vezano uz prethodne odredbe, u članku 77. ZSPC-a propisano je da od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) u prethodno opisanim slučajevima iz članka 76. stavka 1. ovoga Zakona, vozač u pravilu, umjesto zvučnog znaka upozorenja upotrebljava svjetlosni znak upozorenja. Taj znak može upotrijebiti i u naselju prije pretjecanja drugog vozila, a može ga upotrijebiti i danju ako takav način upozorenja drugim sudionicima u prometu više odgovara zbog uvjeta na cesti.

11.  Parkiranje na punionicama za vozila na električni pogon

U članku 82. stavku 1. točki 11. ZSPC-a propisano da vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo, uz ostalo, i na punionicama za vozila na električni pogon, osim za vrijeme punjenja vozila električnom energijom. Prema tome, a s obzirom na potonju formulaciju „osim za vrijeme punjenja vozila…“, ova zabrana parkiranja odnosi se i na vozača električnog vozila nakon što dovrši punjenje vozila električnom energijom. Za postupanje suprotno odredbi članka 82. stavka 1. točke 11. ZSPC-a propisana je novčana kazna u iznosu od 30,00 eura (članak 82. stavak 4.).

Sukladno prethodno navedenom, u članku 84. stavku 1. točki 8. ZSPC-a, a čijim se odredbama uređuje premještanje vozila, određeno je da će policijski službenik ili službenik lokalne samouprave naredbom odrediti da se vozilo premjesti na drugo mjesto kad je parkirano, uz ostalo, i na punionicama za vozila na električni pogon, osim za vrijeme punjenja vozila električnom energijom.

12.  Zaustavljanje i parkiranje vozila

Napominjemo da je u članku 2. stavku 1. točki 71. ZSPC-a „zaustavljanje vozila“ definirano kao svaki prekid kretanja vozila na cesti u trajanju do tri minute, osim prekida koji se čini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom, pa upravo trajanje prekida kretanja vozila na cesti čini distancu između zaustavljanja i parkiranja, a što je bitno za one prometne situacije u kojima je zaustavljanje dopušteno, ali ne i parkiranje.  

            U tom smislu posebno je interesantan članak 88. ZSPC-a koji propisuje obveze vozača prije nego što napusti ostavljeno vozilo na cesti. Tako je stavkom 1. navedenog članka propisano da je vozač koji ostavlja vozilo na cesti, a prije nego što napusti to vozilo, dužan poduzeti sve mjere kojima se sprječava da vozilo samo krene s mjesta na kojem je ostavljeno ili da ga neovlaštene osobe stave u pokret (isključiti rad motora, zatvoriti prozore, zaključati vozilo i ključeve uzeti sa sobom i sl.). U slučaju da vozač postupi suprotno prethodno opisanim obvezama čini prekršaj za koji je stavkom 2. navedenog članka propisana novčana kazna u iznosu od 30,00 eura.

            Vezano uz ovu situaciju ostavljanja vozila na cesti, dodajemo da je člankom 242. stavkom 3. ZSPC-a, uz obvezu vozača da prilikom upravljanja vozilom u prometu na cesti ima kod sebe prometnu dozvolu, propisano i da se prometna dozvola ne smije ostavljati u vozilu bez nadzora vozača. Za ostavljanje prometne dozvole u vozilu bez nadzora, zapriječena je u članku 242. stavku 5. ZSPC-a novčana kazna u iznosu od 30,00 eura.

13.  Vuča priključnih i zaprežnih vozila

            U članku 90. ZSPC-a propisano je da u prometu na javnoj cesti, motornom vozilu mogu biti pridodana najviše dva priključna vozila za prijevoz tereta, odnosno jedno priključno vozilo za prijevoz osoba, no ako je u pitanju promet na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila tada može biti pridodano samo jedno priključno vozilo (stavak 1.), s tim da se motornim vozilom smije vući samo priključno vozilo koje ne smanjuje njegovu stabilnost (stavak 2.).

            Posebno je interesantan stavak 3. navedenog članka koji propisuje da motorno vozilo koje je opremljeno zglobno rastavljivim vučnim uređajem za vuču priključnog vozila (EURO kuka), u situaciji kada ne vuče priključno vozilo ne smije sudjelovati u prometu s postavljenim vučnim uređajem. Dakle, takva kuka se mora svaki puta skidati s motornog vozila kada se njime ne vuče priključno vozilo (prikolica). U slučaju da motorno vozilo sudjeluje u prometu s postavljenim takvim vučnim uređajem, a da pri tome ne vuče priključno vozilo, tada su ostvarena obilježja prekršaja za kojega je za pravnu osobu ili fizičku osobu obrtnika zapriječena novčana kazna u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura, odnosno za odgovornu osobu u pravnoj osobi u iznosu od 190,00 do 660,00 eura, te za vozača u iznosu od 30,00 eura.

14.  Promet bicikala

Prije svega naglašavamo kako prema članku 113. stavku 1. ZSPC-a vozač bicikla ima obvezu upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu, a osobito ne smije:

-          skidati istodobno obje ruke s upravljača (tzv. „vožnja bez ruku“)

-          pridržavati se za drugo vozilo (primjerice za tramvaj, traktor i sl.)

-          prevoziti, vući ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom ili ugrožavati druge sudionike u prometu. 

K tome, vozač bicikla koji se kreće kolnikom na cesti dužan je noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom ili drugom reflektirajućom oznakom (članak 113. stavak 2. ZSPC-a). Za postupanje suprotno odredbama članku 113. ZSPC-a propisana je novčana kazna u iznosu od 30,00 eura.

15.  Sudjelovanje jahača u prometu

            Prema članku 105. stavku 2. ZSPC-a egzistira obveza jahača da noću uvijek, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti bude označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom odjećom ili drugom reflektirajućom oznakom, te je za suprotno postupanje jahača propisana novčana kazna u iznosu od 30,00 eura (stavak 3.).

            Zatim, u članku 120. stavku 2., 3. i 4. ZSPC-a pobliže se uređuje dob i način sudjelovanja jahača u prometu na cestama, pa je tako propisano da u prometu na cesti jašući na jahaćoj životinji smije sudjelovati osoba koja je navršila 16 godina, te da se jahač mora kretati što je moguće bliže desnom rubu kolnika, kao i da su se jahači dužni kretati jedan iza drugoga u slučaju kretanja cestom više jahača (skupina jahača), dok je za suprotno postupanje propisana novčana kazna, također, u iznosu od 30,00 eura (stavak 5.).

            K tome, člankom 139. stavkom 1. ZSPC-a izrijekom je propisano da se jahači ne smiju kretati autocestom, brzom cestom i cestom namijenjenom isključivo za promet motornih vozila, te je za suprotno postupanje propisana novčana kazna u iznosu od 60,00 eura (stavak 3.). Konačno, u članku 199. stavku 10. ZSPC-a predviđena je novčana kazna u iznosu od 60,00 eura i za jahača ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka ili ako je pod utjecajem droga ili lijekova.

16.  Kretanje romobilom, koturaljkama, dječjim biciklom

Uvodno je potrebno naglasiti da ZSPC u članku 2. stavku 1. točki 103. „pomoćna pješačka sredstva“ definira kao naprave koje se pokreću isključivo snagom osobe koja upravlja tim sredstvom, pa tako za primjer navodi romobile bez motornog ili električnog pogona, dječji bicikl, koturaljke, role, sanjke, skije, klizaljke i sl. Tako je u članku 124. stavku 2. ZSPC-a izrijekom propisano da je na kolniku zabranjeno igranje i/ili vožnja pomoćnim pješačkim sredstvima. Prema tome, na kolniku je zabranjeno primjerice rolanje, vožnja dječjim biciklom ili eventualno skijanje/sanjkanje. Za slučaj postupanja protivno takvoj zabrani propisana je za pješaka novčana kazna u iznosu od 30,00 eura.

Međutim, pješak se ipak može pojaviti na kolniku s pješačkim pomoćnim sredstvom, ali uz uvjet da gura takvo sredstvo (primjerice romobil bez motornog ili električnog pogona), no u takvom slučaju mora se kretati uz desni rub kolnika u smjeru kretanja (članak 128. stavak 1. ZSPC-a), a ako se ne bi kretao uz desni rub kolnika u smjeru kretanja tada bi ostvario obilježja prekršaja za kojega je člankom 128. stavkom 2. ZSPC-a propisana novčana kazna u iznosu od 30,00 eura. K tome, pomoćna pješačka sredstva ne smiju se kretati autocestom, brzom cestom i cestom namijenjenom isključivo za promet motornih vozila (članak 139. stavak 1. ZSPC-a), te je za suprotno postupanje za sudionika u prometu zapriječena novčana kazna u iznosu od 60,00 eura (članak 139. stavak 3. ZSPC-a)

17.  Prijevoz osoba biciklima, motociklima i električnim romobilima

U članku 158. stavku 1. ZSPC-a izrijekom je propisano da se na osobnom prijevoznom sredstvu smije prevoziti samo osoba koja upravlja tim vozilom, a pod kojom kategorijom vozila podrazumijevamo romobil s motornim ili električnim pogonom i sl. Prema tome, sasvim je jasno da se na električnom romobilu smije prevoziti samo jedna osoba, odnosno samo vozač toga vozila. Za suprotno postupanje propisana je za vozača novčana kazna u iznosu od 30,00 eura (članak 158. stavak 4.).

Nadalje, vozač bicikla stariji od 18 godina može na biciklu prevoziti (članak 161. stavak 1. i 2. ZSPC-a):

- osobe starije od osam godina, uz uvjet da se na biciklu nalaze posebna sjedala za svaku osobu, držač za ruke i noge, odnosno pedale.

- dijete do osam godina starosti, uz uvjet da je na biciklu ugrađeno posebno sjedalo, prilagođeno veličini djeteta i čvrsto spojeno s biciklom te ako dijete na glavi nosi propisanu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu.

Za postupanja suprotna prethodno opisanim načinima prijevoza osoba odnosno djece na biciklu propisana je novčana kazna u iznosu od 30,00 eura (članak 161. stavak 5.).

            Glede prijevoza na mopedu i motociklu izričito je propisano da se dijete mlađe od 12 godina ne smije prevoziti na mopedu i motociklu (članak 161. stavak 4.). K tome, vozač bicikla, mopeda i motocikla ne smije prevoziti osobu koja je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka (članak 161. stavak 3.). Za postupanja protivno prethodno opisanim odredbama članka 161. stavak 3. i 4. zapriječena je novčana kazna za vozača u iznosu od 60,00 eura (članak 161. stavak 6.)

18.  Prometna nesreća

Uz već općepoznate dužnosti, kao što su primjerice dužnost ostanka na mjestu prometne nesreće i obavještavanja najbliže policijske uprave ili policijske postaje u slučaju prometne nesreće u kojoj je netko izgubio život ili je ozlijeđen, u odredbama ZSPC-a se uređuju i manje eksponirane dužnosti vezane uz prometne nesreće.

Tako su prema članku 176. stavku 1. ZSPC-a vozači kao sudionici prometne nesreće, u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta na vozilima, dužni, ukoliko je to moguće (primjerice vozila su u voznom stanju), odmah ukloniti vozila s kolnika i omogućiti nesmetano odvijanje prometa. U slučaju suprotnog postupanja za vozače (sudionike prometne nesreće) je zapriječena novčana kazna u iznosu od 60,00 eura (stavak 4.).

Nadalje, vozač koji je vozilom sudjelovao u prometnoj nesreći u kojoj ima poginulih ili ozlijeđenih osoba, a i druga osoba koja je neposredno sudjelovala u takvoj nesreći (primjerice pješak), imaju pravo tražiti osobne podatke i adresu od osoba koje su bile prisutne kad se nesreća dogodila (neposredni očevici događaja). Novčanom kaznom u iznosu od 30,00 eura kaznit će se za prekršaj osoba ako odbije dati osobne podatke i adresu sukladno prethodno opisanoj obvezi (članak 177. stavak 2.).

K tome, bilo koji vozač koji se zatekne ili naiđe na mjesto prometne nesreće dužan je na zahtjev ovlaštene osobe (u pravilu policijskog službenika) prevesti osobu ozlijeđenu u prometnoj nesreći do najbliže zdravstvene ustanove (članak 178. stavak 1.), no takav vozač je dužan prevesti osobu ozlijeđenu u prometnoj nesreći do najbliže zdravstvene ustanove i prije dolaska ovlaštene osobe, osim ako se nesreća dogodila na mjestu na kojem se može očekivati brzi dolazak vozila hitne pomoći ili ako vozač zaključi da se nestručnim i neodgovarajućim načinom prijevoza stanje ozlijeđene osobe može pogoršati. Prekršajnom odredbom članka 178. stavka 3. ZSPC-a je propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 30,00 eura kazniti za prekršaj vozač koji odbije prevesti osobu ozlijeđenu u prometnoj nesreći.

Nastavno dodajemo da, sukladno članku 79. stavku 2. ZSPC-a, vozač koji zbog prometne nesreće je prisiljen vozilo zaustaviti na kolniku dužan je za vrijeme kretanja izvan vozila označiti se reflektirajućim prslukom, te da je za suprotno postupanje predviđena novčana kazna u iznosu od 30,00 eura.

19.  Korištenje slušalica od strane vozača bicikla ili električnih romobila

U članku 196. stavku 4. ZSPC-a izrijekom je propisano da vozač bicikla i osobnog prijevoznog sredstva ne smije upravljati vozilom koristeći slušalice na ili u oba uha čime bi umanjio mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom.

Ako stavimo naglasak na formulaciju „na ili u oba uha“ implicite proizlazi zaključak da je takvim vozačima ipak dopušteno da upravljajući vozilom koriste slušalice na ili u jednom uhu. Prema tome, korištenje slušalica na ili u oba uha od strane vozača bicikla i osobnog prijevoznog sredstva (u pravilu električnog romobila) tijekom upravljanja vozilom predstavlja svojevrsnu distrakciju u prometu koja sasvim izvjesno može pridonijeti izazivanju prometnih nesreća uslijed umanjenih mogućnosti reagiranja. Za postupanje protivno prethodno opisanoj zabrani korištenja slušalica na ili u oba uha propisana je za vozača bicikla i osobnog prijevoznog sredstva novčana kazna u iznosu od 30,00 eura (članak 196. stavak 8.).

20.  Vožnja pod utjecajem alkohola

Dakle, općepoznata je činjenica da vozači ne smiju upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako u krvi imaju alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

Međutim, ZSPC predviđa i kategorije vozača koje uopće u krvi ne smiju imati alkohola. Tako je u članku 199. stavku 1. ZSPC-a propisano da ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako u krvi ima alkohola:

-          vozač vozila kategorije C1, C1E, C, CE, D1, D1E, D, DE i H (vidi članak 217. ZSPC-a)

-          instruktor vožnje

-          mladi vozač (do navršene 24. godine života (članak 2. stavak 1. točka 69 ZSPC-a))

-          vozač vozila B kategorije kada upravlja vozilom u profesionalne svrhe (taksisti, vozači hitne pomoći, vozači u tvrtkama i tijelima državne vlasti itd.).

Dakle, za prethodno navedene kategorije vozača možemo reći da vrijedi „nulta tolerancija“ na alkohol u krvi prilikom upravljana vozilom na cesti, dakle, uopće u krvi ne smiju imati alkohola. U kažnjivoj odredbi članka 199. stavka 5. ZSPC-a propisano je da će se novčanom kaznom od 90,00 eura kazniti za prekršaj vozač i instruktor vožnje iz stavka 1. ovoga članka ako u krvi ima alkohola do 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.