Pravo uređuje složene odnose u društvu, traži odgovore na osjetljiva pitanja zaštite pojedinca, promiče univerzalne vrijednosti. Stoga je i pravnička profesija, uz sve svoje povijesne i recentne uspone i padove i danas visoko na listi poželjnih zvanja i zanimanja. Pri tom joj posebnu prepoznatljivost daju nadahnuti i vrijedni pravnici koji predano stvarajući sustavno izgrađuju i obogaćuju pravnu struku.
Posljednjih, dinamičnih desetljeća, u kojima je nacionalno pravo, uz nužnost rješavanja sve složenijih pitanja, snažno prožeto internacionalizacijom, europskom dimenzijom i uključivanjem u globalno nezaobilazne teme, na hrvatskoj su se pravnoj sceni, po brojnim granama prava izdvojila imena stručnjaka čiji je doprinos razumijevanju i primjeni modernog prava nesumnjiv. Oni našu pravnu struku drže na razini dosegnutih međunarodnih standarda.
U tom se razdoblju jedno ime, zbog njegova nemjerljivog doprinosa pravu i jedinstvenog utjecaja u hrvatskoj pravničkoj zajednici osobito ističe.
Riječ je o Jadranku Crniću.
Blistava karijera trajala mu je preko pet desetljeća, a utisnuti pečat u hrvatskoj pravnoj misli i praksi te duboko uvažavanje kolegica i kolega pravnika traju i danas, više od petnaest godina nakon njegova odlaska.
Pravnik renesansne svestranosti, iznimno širokog i bogatog istraživačkog opusa, prava poveznica pravne teorije i prakse, gromoglasni glas uvjerljivosti sudačkog i pravničkog poziva.
Prvi predsjednik Ustavnog suda u samostalnoj i neovisnoj Republici Hrvatskoj, mudri i beskompromisni „čuvar Ustava“.
S dubokim poštovanjem za hrvatsku pravnu tradiciju - „privrženost pravu i vladavini prava jedno je od temeljnih osobina povijesnog bića hrvatskog naroda“, a istovremeno svjestan nedostataka suvremenih rješenja - „život je tako maštovit, idealan je zakon nedostižan“, i osobito manjkavosti prakse, cijeli život ostaje dosljedan, uvjerljiv i nepokolebljiv u zaštiti pravnih vrijednosti.
Jednostavan i plemenit, s posebnom osjetljivošću i razumijevanjem za ljude u nevolji, za potrebite.
Vjera u ljude i u pravnički poziv kojom je zračio, vraćana je iznimnim povjerenjem kolegica i kolega pravnika i čitave zajednice. Takva simbioza pravnika i njegova okruženja jedinstvena je u novijoj hrvatskoj zbilji.
Čuvar integriteta hrvatske pravne struke. Za sva vremena.1
Kultura sjećanja utkana je i u pravnu kulturu. Kao zalog za njenu izvrsnost, za njenu budućnost. Stoga je hrvatska pravnička zajednica, bez zadrške, s velikim poštovanjem 2009. započela s osnivanjem Zaklade koja nosi ime Jadranka Crnića.2
Pravni fakulteti u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, Udruga hrvatskih sudaca, Hrvatska odvjetnička komora, Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu, Hrvatski savez udruga pravnika u gospodarstvu, Institut za javnu upravu, Hrvatska udruga za ustavno pravo, Hrvatska javnobilježnička komora, Akademija pravnih znanosti i Grad Zagreb, njeni su osnivači.
Zakladi su se, kao ugovorni podupiratelji pridružili Ustavni sud Republike Hrvatske, Vrhovni sud Republike Hrvatske, Upravni sud Republike Hrvatske (danas: Visoki upravni sud), Hrvatski crveni križ, Družba braće hrvatskog zmaja, Grad Dugo selo, Grad Senj, općine Fužine i Mrkopalj, institucije i mjesta s kojima je Jadranko Crnić u svom pravnom, javnom i humanitarnom djelovanju bio neraskidivo povezan.
Ljudski i pravni autoritet doktora Crnića, kao njegov legat, čvrsto je, a istovremeno i obvezujuće uporište za ispunjenje temeljne zadaće Zaklade - odavanje priznanja pravnoj izvrsnosti.
Tako se priznanja Zaklade za doprinos pravnoj struci kao svojevrsna verifikacija uloženog truda, znanja i kreativnosti pravnika svake godine podjeljuju u nekoliko kategorija:
Pisana riječ, pravnički zapisi i dalje ostaju snažno utakni u pravnu profesiju. Stoga se priznanje za knjigu/članak od značaja za pravnu struku činilo logičnim izborom.
U pravnom, kao i u mnogim drugim područjima, nerijetko su nedovoljno prepoznati stručnjaci koji pravnim izdanjima daju dodatnu kvalitetu. Stoga je i priznanje za uspješan uređivački rad u području prava isto tako razumljiv izbor.
Pravo je živo. Komunikacija, razmjena mišljena, rasprave njegova su značajna obilježja. Skupovi pravnika i s njima povezana nakladnička djelatnost tako ostaju nezamjenjivi i u današnje doba visokih tehnologija. Stoga se priznanje za njihovu dugovječnost i uspješnost i dalje čini opravdanim izborom.3
Najsloženija zadaća Zaklade, vrhunac njene prosudbe o pravnoj izvrsnosti, oslikava se u dodjeli njenog najvišeg priznanja - Nagrade dr. sc. Jadranko Crnić za cjeloživotni/dugogodišnji doprinos i iznimna postignuća u pravnoj struci i promociji vladavine prava u Republici Hrvatskoj.
S ponosom i zahvalnošću ističemo njene dosadašnje laureate:
Mladen Žuvela, akademik Vladimir Ibler, mr. sc. Hrvoje Momčinović, prof. dr. sc. Mirjan Damaška, prof. dr. sc. Petar Novoselec, dr. sc. Ivo Grbin, Ana Garačić, prof. dr. sc. Nikola Gavella, prof. dr. sc. Nina Vajić, Ratko Žurić, prof. dr. sc. Mihajlo Dika, prof. dr. sc. Ksenija Turković, akademik Jakša Barbić.
Niska je to istaknutih hrvatskih pravnika u kolajni Zaklade.
25. listopada 2024. svečanost dodjele priznanja Zaklade održati će se po četrnaesti put.4
Ovogodišnji je laureat Zaklade dr. sc. Aldo Radolović, profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u miru, dugogodišnji sudac i sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske. Istaknuti pravnik koji je samozatajno i posvećeno, jednakim žarom i uspjehom, potvrdio svaki od dijelova svoje, u hrvatskim prilikama, rijetko raznovrsne pravne karijere.
Pravni vjesnik, časopis koji posljednjih godina doseže vrlo visoku i u međunarodnim razmjerima prepoznatu kvalitetu donio je zasluženo priznanje Pravnom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Priznanje za knjigu od značaja za pravnu struku svojom teorijskom obradom i korisnošću za pravnu praksu zaslužila je knjiga „Revizija po dopuštenju“ autora izv. prof. dr. sc. Marka Bratkovića i četiri sadržajno povezane, za struku vrlo vrijedne, knjige o presudama Europskog suda za ljudska prava i odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske, u glavnini svog sadržaja usredotočene na zaštitu prava i dobrobit djeteta, koje su znalački uredile profesorice Dubravka Hrabar i Aleksandra Korać Graovac.
Svečanost dodjele priznanja Zaklade godinama se održavala u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Stjecaj okolnosti drugu je godinu smješta u, za nacionalnu baštinu i pravnu struku, jednako značaju instituciju – Hrvatski državni arhiv.
I kroz odabir prostora za svečanost nastojimo poštivati tradiciju. No istovremeno, ove godine, u cilju što bolje i suvremenije prezentacije pravnog događanja dodjele priznanja pravne struke, započinjemo suradnju s Ius-Infom.
Čineći tako još jedan mali, no vjerujemo dobar korak u daljnjem promicanju pravne struke i našeg lijepog poziva.5
dr. sc. Zoran Pičuljan
predsjednik Zakladne uprave
Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić
^ 1 O dr. sc. Jadranku Crniću su pisali mnogi, no svakako ima puno prostora za daljnje produbljivanje njegova doprinosa hrvatskom pravu. Vrijedi istaći vrijedno djelo Liber amicorum In honorem Jadranko Crnić (1928.- 2008.) u izdanju Novog informatora iz 2009. Njegova se biografija i bibliografija može se pronaći i na internetskoj stranici Zaklade - www. zakladajadrankocrnic.hr.
^ 2 6. travnja 2009. zaključen je ugovor o osnivanju Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić. Ministarstvo uprave odobrilo je 30. prosinca 2009. osnivanje Zaklade, a 4. ožujka 2010. odobren je Statut Zaklade i postavljena su zakladna tijela.
^ 3 Popis dobitnika priznanja Zaklade u svim ovim kategorijama, s naznakom djela ili aktivnosti u području prava za koje su primili priznanje može se naći na internetskoj stranici Zaklade.
^ 4 Prva dodjela priznanja Zaklade za održana je 2011. Uz laureata Mladena Žuvelu, suca Vrhovnog i Ustavnog suda Republike Hrvatske, dobitnici priznanja bili su dr. sc. Ivo Grbin za knjigu „Zakon o parničnom postupku“ i prof. dr. sc. Branko Smerdel za članak „Temeljne značajke ustavnog poretka Republike Hrvatske na dvadesetu obljetnicu Božićnog Ustava,“ djela koja su i danas aktualna i imaju svoju vrijednost.
^ 5 Izraz „naš lijepi poziv“ rado je i s velikim ponosom koristio mr. sc. Hrvoje Momčinović, treći dobitnik Nagrade dr. sc. Jadranko Crnić.
