Naknada za odvojeni život od obitelji je naknada koja se isplaćuje radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu koje je različito od mjesta gdje stanuje radnik, a pritom je radnik odvojen od svoje obitelji. U tom slučaju, pod obitelji se podrazumijevaju: bračni drug, djeca, posvojenici, pastorci i štićenici, koji imaju isto mjesto stanovanja, odnosno prebivalište kao i radnik. Ovim člankom ćemo pobliže prikazati kako je poreznim zakonodavstvom regulirana naknada za odvojeni život od obitelji, pod kojim uvjetima poslodavac može radniku isplatiti neoporezivu naknadu za odvojeni život od obitelj, način izračuna naknade te s kojim neoporezivim primicima se naknada za odvojen život međusobno isključuje.
Ostvarivanje prava iz radnog odnosa i u svezi s radnim odnosom poslodavac uređuje izvorima radnog prava (ugovorom o radu, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom). Pravo radnika na naknadu za odvojeni život od obitelji nije izričito propisano Zakonom o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19.), nego ga poslodavac i radnik mogu ugovoriti ugovorom o radu, a može biti uređeno i pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom. Ako u navedenim aktima nije uređeno pravo radnika na naknadu za odvojeni život od obitelji, tada radnik ne može ostvariti to svoje pravo, bez obzira na to što ispunjava uvjete za isto.
U prilog poslodavcima koji svojim radnicima osiguravaju isplatu naknade za odvojen život ide činjenica da je naknada neoporezivi dodatak na plaću. Naknada za odvojeni život definirana je (u poreznom smislu) Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o porezu na dohodak.
Člankom 9. stavkom 1. točkom 9. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20. – dalje u tekstu Zakon) propisano je da se porez na dohodak ne plaća na primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 21. ovoga Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa, te primitke bivših radnika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, a koje su dospjele na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa.
Člankom 7. stavkom 2. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 10/17., 128/17., 106/18., 1/19., 80/19., 1/20., 74/20., 138/20., 1/21. – dalje u tekstu Pravilnik) propisano je da u skladu s odredbama članka 9. stavka 1. točaka 9., 13. i 24. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi što ih poslodavac ili isplatitelj plaće isplaćuje svojim radnicima, a između ostalog ni naknade za odvojeni život od obitelji.
Pravilnik u članku 7. stavku 23. propisuje kako se naknada za odvojeni život od obitelji iz stavka 2. r.br. 13. ovoga članka isplaćuje radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta tog radnika. Obitelji se smatra bračni drug, djeca, posvojenik, udomljeno dijete i štićenik, ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i porezni obveznik.
Dakle, prema poreznim propisima, za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice poslodavac može radniku isplatiti naknadu za odvojeni život od obitelji. To mjesto rada radnika treba biti različito od njegova mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta. Radnik mora imati obitelj, a istom se smatra bračni drug, djeca, posvojenik, pastorak i štićenik, ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i radnik (porezni obveznik). Radnik pri tome mora biti zaposlen temeljem ugovora o radu (bilo na određeno ili neodređeno), a pravo na naknadu mora biti definirano ugovorom, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom.
Neoporezivi iznos naknade i utvrđivanje naknade
Člankom 7. stavkom 2. Pravilnika regulirana je maksimalna visina neoporezive naknade za odvojeni život od obitelji. Poslodavac može radniku isplatiti do 1. 750,00 kuna mjesečno za odvojeni život od obitelji bez obračunavanja poreza na dohodak. Pravo na naknadu se utvrđuje za dan. Prema članku 7. stavku 31. Pravilnika iznos dnevne naknade za odvojeni život od obitelji zapravo je neoporezivi mjesečni iznos naknade za odvojeni život podijeljen s brojem ukupnih dana za mjesec za koji se naknada isplaćuje. Na primjer, ako se naknada isplaćuje za lipanj 2021. tada je dnevni iznos iste 58,33 kn (1.750,00 : 30). Ako bi se naknada isplaćivala za mjesec koji ima 31 dan (npr. srpanj, kolovoz) tada bi iznos iste bio 56,45 kn (1. 7500,00 : 31). Svaka isplaćena naknada za pokriće bilo kojih osobnih troškova radnika koja na mjesečnoj razini prelazi 1.750,00 kn, smatra se plaćom radnika te se oporezuje u mjesecu isplate.
Neoporezive naknade koje se međusobno isključuju
S obzirom na to da se smatra kako, uz zadovoljenje prethodno opisanih uvjeta, naknada za odvojeni život od obitelji radniku pokriva troškove prehrane, lokalnog prijevoza i drugih troškova života koje radnik ima u mjestu kojem radi, isplata naknade za odvojeni život isključuje paralelnu isplatu dnevnica, terenskih ili pomorskih dodataka budući da služe u iste namjene.
Dnevnice, terenske i pomorske dodatke te naknadu za odvojeni život treba razlikovati i jer su im osnove za isplatu različite po opisu, namjeni i trajanju pa je bitno ne miješati iste.
Prema članku 7. st. 30. Pravilnika naknada za odvojen život od obitelji, dnevnice za službeno putovanje (u zemlji i/ili inozemstvu), terenski dodatak (u zemlji i/ili inozemstvu) i pomorski dodatak jesu naknade koje se međusobno isključuju. Radniku se za isti dan (ili dane) može samo neoporezivo isplatiti ili naknada za odvojeni život od obitelji illi dnevnica ili terenski dodatak ili pomorski dodatak, a nikako npr. i naknada za odvojeni život od obitelji i dnevnica. Na primjer, ako se tijekom lipnja 2021. radniku isplaćuje naknada za odvojeni život od obitelji, a radnik zbog potreba posla bude upućen na službeni put u trajanju od 3 dana, onda se za te dane službenog puta radniku ne može isplatiti dnevna naknada za odvojeni život od obitelji već mu se isplaćuje dnevnica. Iznos isplaćene naknade za odvojeni život od obitelji za lipanj 2021. bi bio 1.575,01 kn (1.750,00 – 174,99), a iznos isplaćenih dnevnica u zemlji za 3 dana službenog puta bio bi 510,00 kn (170,00 x 3). Iznos od 174,99 kn je zbroj 3 dnevne naknade za odvojeni život od obitelji (58,33 + 58,33 + 58,33) za lipanj 2021.
Takvo stajalište i provedbu navedenog pravila o međusobnom isključenju navedenih neoporezivih naknada zauzelo je i Ministarstvo financija – porezna uprava, u svom Mišljenju i tumačenju (Klasa: 121-04/05-01/1, Ur.broj: 513-07-21-01/05-2).
Činjenica da se neoporeziva naknada računa srazmjerno broju dana koje je radnik proveo odvojen od obitelji je vrlo zanimljiva. Naime, Mišljenje i tumačenje Ministarstva financija – porezne uprave iz 2008. godine (Klasa: 121-04/07-01/1, Ur.broj: 513-07-21-01/08-2) ne daje pravo poslodavcu da neoporezivo isplati naknadu radniku za vrijeme tjednog odmora (npr. vikend ili praznik) ako je u to doba posjećivao obitelj u mjestu stanovanja.
Kao i ostale neoporezive naknade, naknadu za odvojen život od obitelji, potrebno je najkasnije do petnaestog u tekućem mjesecu za isplatu u prethodnom mjesecu, izvijestiti na obrascu JOPPD.
Iz svega navedenog razvidno je da porezni propisi ne određuju prava iz radnog odnosa, već propisuju uvjete koji moraju biti zadovoljeni kako bi radnik mogao ostvariti pravo na naknadu za odvojen život od obitelji, točnije, kako bi se konkretno pravo moglo isplatiti radniku bez obračunavanja poreza na dohodak.
Jasminka Blažinović Grgić, mag. iur.
