Prikaz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti

S obzirom na aktualnost epidemije bolesti COVID-19 (COrona VIrus Disease 2019) uzrokovane virusom SARS-CoV-2 (koronavirus) iznimno je u fokusu zanimanja, kako opće tako i stručne javnosti, upravo Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ("Narodne novine" br. 79/07., 113/08., 43/09., 130/17., 114/18., 47/20. i 134/20. - u daljnjem tekstu: ZZPZB), jer je u pitanju zakonski propis kojim se utvrđuju zarazne bolesti čije je sprječavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: RH) kao i mjere za zaštitu pučanstva od tih bolesti, uz napomenu da se prema članku 9. ZZPZB-a zaštita pučanstva od zaraznih bolesti ostvaruje obveznim mjerama za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti koje mogu biti: opće mjere, posebne mjere, sigurnosne mjere i ostale mjere.

U tom kontekstu, podsjećamo da je dana 11. ožujka 2020. godine ministar zdravstva proglasio epidemiju bolesti COVID-19¹, dok je istog dana Svjetska zdravstvena organizacija (u daljnjem tekstu: WHO) proglasila pandemiju COVID-19.

K tome, uvodno ističemo da je novelom ZZPZB-a iz travnja 2020. godine (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, objavljen u „Narodnim novinama“ br. 47/20.,  - stupio na snagu dana 18. travnja 2020.) u bitnome:

- dopunjen popis zaraznih bolesti, sadržanih u odgovarajućim zakonskim odredbama, novom zaraznom bolešću COVID-19 koja je uzrokovana virusom SARS-CoV-2
- propisano da odluku o proglašenju epidemije zarazne bolesti donosi Vlada RH
- poboljšano postojeće uređenje mjere "izolacije u stanu"
- uređen opći institucionalni model upravljanja krizom u situaciji kada WHO proglašava globalnu pandemiju, a RH istodobno proglašava epidemiju tako da se cjelokupni državni teritorij smatra "ugroženim" i/ili "zaraženim" područjem
- propisane dodatne ovlasti nadležnim sanitarnim inspektorima u provedbi nadzora nad provedbom mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti
- propisani novi prekršaji i prikladne visine novčanih kazni zbog nepridržavanja sigurnosnih mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti i to izolacija u vlastitom domu ili drugom odgovarajućem prostoru - samoizolacija i stavljanja u karantenu.

Međutim, kako je i nakon takve novele epidemiološka situacija zahtijevala daljnje intervencije u tekst ZZPZB-a, to je u konačnici i rezultiralo donošenjem narednog Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“ br. 134/20.,  - stupio na snagu dana 5. prosinca 2020.), kojim se, prije svega, prema predlagatelju Zakona (Vladi RH), omogućuje djelotvorno upravljanje krizom u situaciji pandemije/epidemije zarazne bolesti COVID-19, te njeno učinkovito suzbijanje radi zaštite života i zdravlja ljudi. Naime, tim Zakonom se u bitnome propisuju:

- nove sigurnosne mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, pa su tako dopunjene odredbe članka 47. stavka 2. ZZPZB-a novim točkama 9., 10. i 11. (ranija točka 9. postaje točka 12.), koje glase:

„9. obvezu pravilnog nošenja maske za lice ili medicinske maske,

10. zabranu ili ograničenje održavanja javnih događanja i/ili okupljanja,

11. zabranu ili ograničenje održavanja privatnih okupljanja.“.

- tijela koja su ovlaštena za nadzor nad provedbom sigurnosnih mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, pa je tako dodan novi članak 72.a, čija odredba predstavlja iznimku od članka 69. ZZPZB-a, te sada tim novim člankom uređuje da u slučaju proglašene epidemije zarazne bolesti ili opasnosti od epidemije zarazne bolesti u odnosu na koju je i WHO proglasila pandemiju, odnosno epidemiju ili opasnost od nje, nadzor nad provedbom sigurnosnih mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti iz članka 47. stavka 2. ovog Zakona obavljaju i:

-policijski službenici
-inspektori tijela državne uprave nadležnog za civilnu zaštitu
-inspektori Državnog inspektorata te
-inspektori drugih tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti

- novi prekršaji, pa su tako dodani članci 76.b, 76.c i 76.d, a koji, dakle, propisuju nove prekršaje i pripadajuće visine novčanih kazni zbog nepridržavanja novih sigurnosnih mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti (nepoštovanje zabrane ili ograničenja održavanja javnih događanja i/ili okupljanja (članak 47. stavak 2. točka 10.), nepoštovanje zabrane ili ograničenja održavanja privatnih okupljanja (članak 47. stavak 2. točka 11.), nepridržavanje obveze pravilnog nošenja maske za lice ili medicinske maske (članak 47. stavak 2. točka 9.), te konačno, propisano je kažnjavanje za prekršaj fizičke osobe, vlasnika odnosno posjednika privatnog prostora ako organizira ili dopusti održavanje privatnog okupljanja protivno odlukama iz članka 47. stavka 2. točke 11. ovoga Zakona

2. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona

Budući da se i nakon novela Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti iz travnja i prosinca 2020. godine pojavila potreba za daljnjim izmjenama i dopunama istog Zakona, s obzirom na to da je na ubrzano širenje i povećani rizik prijenosa bolesti COVID-19 potrebno  dodatno urediti zakonski okvir čime će se omogućiti provođenje dodatnih mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, sve u cilju učinkovitijeg sprječavanja i suzbijanja širenja bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, uslijedila je i najnovija izrada Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona (dalje: Prijedlog ZZPZB), koji je dana 2. prosinca i poslan u hitnu saborsku proceduru, uz napomenu da je već u samom startu ovakav zakonski prijedlog izazvao brojne kontroverze, a posebno glede potrebne većine glasova za njegovo donošenje, odnosno ustavnosti njegovih odredbi.²

 Dakle,ovim zakonskim prijedlogom, prema predlagatelju (Vlada RH, stručni nositelj: Ministarstvo zdravstva), potrebno je:
– definirati javnopravna tijela zadužena za provođenje mjera  za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti,
– odrediti odgovorne osobe u javnopravnim tijelima za provođenje mjera  za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti,
– uvesti novu sigurnosnu mjeru koja se odnosi na obvezu predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore,
– detaljnije razraditi primjenu navedene sigurnosne mjere prilikom ulaska u prostore javnopravnih tijela kao i obvezu odgovornih osoba u javnopravnim tijelima da osiguraju njenu provedbu,
– definirati ovlasti sanitarnih inspektora Državnog inspektorata prilikom izvršavanja nadzora nad provedbom mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, te
– propisati prekršajnu kaznu za odgovornu osobu u javnopravnom tijelu ako ne osigura provedbu navedene sigurnosne mjere.

Prije svega krećemo od, uvjetno rečeno, tzv. kozmetičkih promjena. Dakle, člankom 1. Prijedloga ZZPZB-a mijenja se naziv Glave III. ovoga Zakona, pa bi tako isti trebao glasiti: „PRAVA I OBVEZE U PROVOĐENJU MJERA ZA ZAŠTITU PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI“, dok isti sada glasi: „PRAVA I OBVEZE REPUBLIKE HRVATSKE, ŽUPANIJA, GRADA ZAGREBA, GRADOVA, OPĆINA, PRAVNIH OSOBA KOJE OBAVLJAJU ZDRAVSTVENU DJELATNOST I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI“. Osim toga, člankom 6. mijenja se naziv Glave VII. važećeg Zakona, pa bi tako isti trebao glasiti: „VII. PREKRŠAJNE ODREDBE“, dok isti sada glasi: „VII. KAZNENE ODREDBE“.

2.1. Javnopravna tijela zadužena za provođenje mjera

Nadalje, ovim zakonskim prijedlogom mijenja se članak 4. važećeg Zakona na način da se izmijenjenom odredbom javnopravnim tijelima utvrđuje obveza osiguranja provođenja mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti propisanih ovim Zakonom te sredstava za njihovo provođenje kao i stručni nadzor nad provođenjem tih mjera (stavak 1.). K tome, definiraju  se takva javnopravna tijela  zadužena za provođenje mjera iz ovoga Zakona te odgovorne osobe u javnopravnim tijelima, pa se tako propisuje da se javnopravnim tijelom, u smislu ovoga Zakona, smatra zakonodavno, izvršno i sudbeno tijelo državne vlasti, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo, tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravna osoba koja ima javnu ovlast i pravna osoba koja obavlja javnu službu (pružatelj javnih usluga) (stavak 2.), dok je odgovorna osoba u javnopravnom tijelu, u smislu ovoga Zakona, čelnik tijela državne vlasti, čelnik tijela državne uprave, čelnik drugog državnog tijela, župan, gradonačelnik i općinski načelnik i zakonski zastupnik pravne osobe, sukladno posebnim propisima (stavak 3.).

U obrazloženju zakonskog prijedloga predlagatelj ističe da imajući u vidu da se ovim Zakonom uređuje zaštita pučanstva od zaraznih bolesti te mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, a provođenje kojih je mjera dužno osigurati javnopravno tijelo, čelnikom tijela državne vlasti u smislu ovoga Zakona smatraju se osobe koje sukladno posebnim propisima upravljaju uredima, odnosno stručnim službama tijela državne vlasti i koji u upravljanju njima te u odnosu na zaposlene u njima imaju prava i ovlasti čelnika tijela državne uprave sukladno posebnim propisima kojima se uređuju ta pitanja, te da se isto tako, odgovornim osobama u smislu odredbi ovoga Zakona smatraju i čelnik tijela državne uprave (ministar, odnosno čelnik državne uprave organizacije), čelnik drugog državnog tijela, župan, gradonačelnik i općinski načelnik te zakonski zastupnik pravne osobe.

Isto kao i u važećem Zakonu, uređuje se da su pravne osobe koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici obvezni provoditi mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti propisane ovim Zakonom (stavak 4.).

2.2. Nova sigurnosna mjera

Imajući u vidu trenutnu epidemiološku situaciju, a u cilju što učinkovitijeg sprječavanja i suzbijanja širenja bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, Prijedlogom ZZPZB-a predlaže se nova sigurnosna mjera za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, a koja se odnosi na obvezu predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore.

Tako se u članku 47 stavku 2. iza točke 8. dodaje točka 8.a koja glasi: „8.a obvezu predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore“. Ovakva dopuna obrazlaže se time da je cilj navedene sigurnosne mjere onemogućiti ulazak osoba u određene prostora  ako ne predoče dokaz o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti kako bi se u što većoj mjeri spriječilo daljnje širenje zarazne bolesti.

U tom kontekstu podsjećamo da, sukladno članku 47. stavku 2. ZZPZB-a, posebnu sigurnosnu mjeru može narediti ministar nadležan za zdravstvo na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (dalje: HZJZ), a  kada je proglašena epidemija zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti u odnosu na koju je i Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju, odnosno epidemiju ili opasnost od nje, isto može, sukladno članku 47. stavku 4. ZZPZB-a, odlukom narediti i Stožer civilne zaštite RH u suradnji s ministarstvom nadležnim za zdravstvo i HZJZ, s tim da se odluke Stožera donose pod neposrednim nadzorom Vlade RH.

Nastavno na prethodno navedeno člankom 4. zakonskog prijedloga detaljnije se razrađuje novouvedena posebna sigurnosna mjera. Tako se predlaže iza članka 55. dodavanje novog naslova „3. Obveza predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore“, te dodavanje novoga članka 55.a.

Tim novim člankom propisuje se da osobi koja odbije predočiti dokaz o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti nije dozvoljeno ući u određene prostore, u slučaju kada je uvedena posebna sigurnosna mjera iz članka 47. stavka 2. točke 8.a ovoga Zakona (stavak 1.), te s tim u vezi propisuje se da su provedbu takve posebne sigurnosne mjere koja je uvedena za javnopravna tijela iz članka 4. stavka 2. ovog Zakona, dužne osigurati odgovorne osobe iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona (stavak 2.), kao i da su takve odgovorne osobe dužne odrediti jednu ili više osoba za neposrednu provedbu ove posebne sigurnosne mjere (stavak 3.). Međutim, ako suprotno zabrani iz stavka 1. članka 55.a osoba uđe u prostore javnopravnih tijela, osoba određena za neposrednu provedbu posebne sigurnosne mjere iz stavka 3. ovoga članka obvezna je bez odgode prijaviti događaj odgovornoj osobi i nadležnoj sanitarnoj inspekciji Državnog inspektorata (stavak 4.)

Također, Prijedlogom ZZPZB-a dopunjuju se ovlasti nadležnih inspektora Državnog inspektorata tako što se uređuje se da su u izvršavanju nadzora nad provedbom mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti sanitarni inspektori Državnog inspektorata ovlašteni  narediti provedbu predmetne posebne sigurnosne mjere, kao i narediti udaljenje osoba iz prostora u koji su ušli protivno uvedenoj posebnoj sigurnosnoj mjeri, pa su u tom smislu u članku 69. dodane točke 9.a i 9.b koje glase:

„9.a  narediti provedbu posebne sigurnosne mjere obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti, radi ulaska u određene prostore,

9.b narediti udaljenje osoba iz prostora u koji su ušli protivno uvedenoj posebnoj sigurnosnoj mjeri obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti, radi ulaska u određene prostore.“.

2.3. Prekršajna odgovornost

Vezano uz novouvedenu posebnu sigurnosnu mjeru obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore, ovim zakonskim prijedlogom propisuje se i prekršajna odgovornost odgovorne osobe ako ne osigura provedbu te sigurnosne mjere.

Tako je člankom 7. Prijedloga ZZPZB-a predviđeno dodavanje novog članka 75.a, kojim se propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 50.000,00 kuna kazniti za prekršaj odgovorna osoba koja ne osigura provedbu posebne sigurnosne mjere obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore (članak 47. stavak 2. točka 8.a i članak 55.a).

Ovoliki zapriječeni iznos novčane kazne za odgovornu osobu prekršitelja predmetne sigurnosne mjere predlagatelj jednostavno opravdava time da je isti iznos utvrđen razmjerno važnosti provedbe te sigurnosne mjere s ciljem suzbijanja širenja zaraznih bolesti.

Radi usporedbe s drugim prekršajima iz ZZPZB-a dodajemo da je najviši iznos novčane kazne propisane za odgovornu osobu u pravnoj osobi zapriječen u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna i to za prekršaje iz članka 75. i 76.b ZZPZB-a, što implicira zaključak kako je ovim zakonskim prijedlogom predmetni prekršaj određen kao teži prekršaj iz toga Zakona.

Međutim, u slučaju eventualnih počinjenja ovoga prekršaja sudska praksa će dati odgovor prihvaća li ovakvo obrazloženje propisane novčane kazne, odnosno postoji li potreba amortiziranja ovako visoko zapriječene novčane kazne kroz primjenu instituta ublažavanja kazne, a uvažavajući okolnosti konkretnog događaja.

3. Relevantna Odluka Stožera civilne zaštite RH

Vezano uz predmetni zakonski prijedlog smatramo primjerenim istaći da je Stožer civilne zaštite RH donio 12. studenoga 2021. Odluku o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova(„Narodne novine“ br. 121/21.),koja je stupila na snagu 16. studenoga 2021., a kojom se u bitnome za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19, uvodi posebna sigurnosna mjera obveznog testiranja na virus SARS-CoV-2 dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama (na koje se primjenjuje propis kojim se uređuju plaće u javnim službama), službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova čiji su osnivači RH ili jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave ili RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u njima imaju većinski udio i zaposlenika trgovačkih društava koja su u većinskom vlasništvu trgovačkih društava u kojima RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju većinski udio. Također, ova Odluka primjenjuje se i na pripadnike Oružanih snaga RH kao i na zaposlenike u zračnim lukama na području RH (točka I.)

Posebno je određeno da se testiranje provodi prilikom dolaska na posao, najmanje dva puta u sedam dana, a iznimno testiranje nije obvezno za osobe koje ispunjavaju uvjet cijepljenja ili preboljenja bolesti COVID-19, osim ako imaju znakove respiratorne infekcije, druge simptome ili znakove zarazne bolesti COVID-19.

Osobe dokazuju da su testirane na virus SARS-CoV-2, odnosno da su cijepljene ili preboljele bolest COVID-19, predočenjem EU digitalne COVID potvrde ili predočenjem drugog odgovarajućeg dokaza o cijepljenju, preboljenju odnosno testiranju, a obvezne su EU digitalnu COVID potvrdu ili drugi odgovarajući dokaz o cijepljenju, preboljenju odnosno testiranju predočiti prilikom ulaska u službene prostorije na uvid osobi koju čelnik tijela, odnosno poslodavac za to ovlasti.

Isto tako, obveza predočavanja EU digitalne COVID potvrde ili drugog odgovarajućeg dokaza o cijepljenju, preboljenju odnosno testiranju odnosi se i na sve stranke koje dolaze u službene prostorije u kojima rade osobe iz točke I. ove Odluke, sve pružatelje usluga koji pružaju različite usluge u tim prostorima ili su angažirani za određene poslove u njihovim prostorima ili druge osobe koje dolaze u njihove prostore po bilo kojoj osnovi (točka V.)

Osobe iz točke I. i V. ove Odluke koje odbiju testiranje odnosno odbiju predočiti EU digitalnu COVID potvrdu ili drugi odgovarajući dokaz, ne mogu ulaziti i boraviti u službenim prostorijama.

Činjenicu da su testirane na virus SARS-CoV-2, odnosno da su cijepljene ili preboljele bolest COVID-19, osobe iz točke I. i V. ove Odluke mogu dokazivati predočenjem drugog odgovarajućeg dokaza, koji su detaljizirani i taksativno navedeni u točki VII. ove Odluke.

Međutim, u točki IX. Odluke taksativno su navedene iznimke od primjene ove Odluke, pa je tako određeno da se ova Odluka ne primjenjuje:

– na zaposlenike zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i na privatne zdravstvene radnike, na prijem pacijenata u zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i kod privatnih zdravstvenih djelatnika te na zaposlenike u djelatnosti socijalne skrbi, na koje se primjenjuju posebne odluke (Odluka o uvođenju posebne sigurnosne mjera obveznog testiranja svih zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi na virus SARS-CoV-2  i Odluka o uvođenju posebne sigurnosne mjera obveznog testiranja svih zaposlenika zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koje obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatnih zdravstvenih radnika na virus SARS-CoV-2)

– na studente prilikom boravka u prostorima visokih učilišta osim ukoliko visoko učilište ne odluči drugačije

– na učenike prilikom boravka u prostorima škola i odgoj­no-ob­razovnih ustanova

– na osobe mlađe od 16 godina

– na osobe koje dovode dijete ili učenika u dječji vrtić ili osnovnu školu ili ustanovu za odgoj i obrazovanje djece i adolescente s posebnim potrebama

– na osobe koje prate osobu koja se ne može brinuti za sebe

– na osobe koje u poslovnice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dolaze podići svoju EU digitalnu COVID potvrdu

– na osobe čija je prisutnost nužna u zakonom propisanim postupcima pred pravosudnim, državnim i drugim tijelima

– na korisnike poštanskih usluga koji moraju preuzeti pošiljke čije nepreuzimanje bi imalo pravne posljedice

– na osobe kod kojih postoje kontraindikacije za cijepljenje ili za dovršetak cijepljenja bilo kojim cjepivom protiv COVID-19, a što se dokazuje liječničkom potvrdom.

Ovom Odlukom se daje i preporuka poslodavcima na čije zaposlenike se ne odnosi ova Odluka ili Odluka o uvođenju posebne sigurnosne mjera obveznog testiranja svih zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi na virus SARS-CoV-2  ili Odluka o uvođenju posebne sigurnosne mjera obveznog testiranja svih zaposlenika zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koje obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatnih zdravstvenih radnika na virus SARS-CoV-2 da uvedu mjeru obveznog testiranja svojih zaposlenika i drugih osoba koje dolaze u njihove poslovne prostore (točka XI.).

Konačno, određeno je da je provedbu ove Odluke obvezan osigurati čelnik tijela, odnosno poslodavac.     

4. Obrada osobnih podataka – Uvid u EU COVID potvrdu

Nedavno je Agencija za obradu osobnih podataka (dalje: AZOP) izdala Priopćenje o obradi osobnih podataka u kontekstu Odluke o uvođenju posebne sigurnosne mjere testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova, pa stoga smatramo primjerenim, a u okviru problematike koju obrađuje ovaj članak, nešto više reći o navedenom Priopćenju.³

Uvodno se u istom Priopćenju naglašava da je Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje: Opća uredba o zaštiti podataka) u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u RH od 25. svibnja 2018. godine.

Nadalje, u bitnome se apostrofira da predmetna Odluka Stožera civilne zaštite RH predstavlja zakoniti pravni temelj za obradu iz članka 6. stavka 1. Opće uredbe o zaštiti podataka jer je obrada nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade (točka c)) odnosno jer je obrada nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade (točka e)), pa AZOP zaključuje da je sukladno predmetnoj Odluci Stožera civilne zaštite RH, uvid u EU COVID potvrdu odnosno drugi odgovarajući dokaz prilikom ulaska u službene prostorije zakonit,pri čemu se podrazumijeva da uvid u EU COVID potvrdu može uključiti i provjeru njene valjanosti putem aplikacije CovidGO.

Osim toga, a u odnosu na sam uvid u osobni identifikacijski dokument u svrhu provjere identiteta osobe (nositelja konkretne potvrde), AZOP napominje da se radi o neautomatiziranoj obradi osobnih podataka bez sustava pohrane odnosno o uvidu u osobne podatke pojedinaca koji nisu namijenjeni činiti dio sustava pohrane te da se u tom slučaju ne radi o primjeni Opće uredbe o zaštiti podataka u smislu odredbe članka 2. stavka 1. iste Uredbe.

Posebno se ističe da bi svaka daljnja obrada (nakon uvida odnosno provjere valjanosti), koja uključuje primjerice kopiranje, skeniranje, fotografiranje i sl. EU COVID potvrde odnosno drugog odgovarajućeg dokaza, predstavljala prekomjernu obradu koja nije u skladu s propisima kojima je uređena zaštita osobnih podataka.

Uz ostalo, AZOP smatra da u ovom konkretnom slučaju izričita privola zaposlenika može predstavljati valjani pravni temelj za pohranu podatka o trajanju EU COVID potvrde odnosno drugog odgovarajućeg dokaza, odnosno iznimku načelne zabrane obrade posebnih kategorija osobnih podataka iz članka 9. stavka 2. Opće uredbe o zaštiti podataka  pod uvjetom da poslodavac pohranom navedenog podatka zaista može olakšati/ubrzati provedbu sigurnosne mjere obvezatnog testiranja, pri čemu se podrazumijeva da se u slučaju pohrane podatka o trajanju EU COVID potvrde odnosno drugog odgovarajućeg dokaza isti podatak mora izbrisati po povlačenju izričite privole ispitanika, po isteku valjanosti navedenih potvrda odnosno po prestanku važenja predmetne Odluke Stožera civilne zaštite RH.

Međutim, ističe se kako s obzirom na sve navedeno proizlazi da pohrana podataka o trajanju EU COVID potvrde odnosno drugog odgovarajućeg dokaza stranaka koje dolaze u službene prostorije ne bi bila sukladna propisima kojima je uređena zaštita osobnih podataka.

U vezi prethodno navedenog, a uzimajući u obzir obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite osobnih podataka, AZOP smatra potrebnim da voditelj obrade (nadležno tijelo) jasno definira procese potrebne za provjeru odnosno obradu osobnih podataka, pa je tako osobito bitno:

- definirati osobe koje su ovlaštene za pojedine procese,
- detaljno propisati postupak vizualne i digitalne provjere (QR code) EU COVID potvrde,
- kao i postupak obrade osobnih podataka osoba koje eventualno odbiju postupati sukladno predmetnoj Odluci.

K tome, AZOP osobito naglašava potrebu transparentnog postupanja s osobnim podacima, osobito u smislu pružanja točnih i potpunih informacija o obradi osobnih podataka pojedinaca, pa je tako i u konkretnom slučaju potrebno dati informacije:

- o tome da voditelj obrade obrađuje osobne podatke,

- u koju svrhu se isti obrađuju i u kojem opsegu,

- vrši li se isključivo uvid u osobne podatke ili se oni pohranjuju,

- ukoliko se pohranjuju – koliko dugo se pohranjuju,

- kako ispitanik može ostvariti svoja prava iz područja zaštite osobnih podataka,

- kontakt podatke službenika za zaštitu podataka

- i druge informacije iz članka 13. Opće uredbe o zaštiti podataka.

U tom smislu, AZOP preporučuje da se informacije daju sažeto, jasno i razumljivo te da budu lako dostupne svim ispitanicima kojih se tiču. 

Konačno, a vezano za članak XI. predmetne Odluke Stožera civilne zaštite RH, kojim je propisana preporuka svim drugim poslodavcima u vezi uvođenja mjere obveznog testiranja svojih zaposlenika i drugih osoba koje dolaze u njihove poslovne prostore, AZOP smatra nužnim isto propisati obvezatnim Odlukom stožera civilne zaštite RH u trenutku ispunjenja uvjeta s obzirom na epidemiološku situaciju, jer preporuka Stožera civilne zaštite RH zbog svoje neobvezatnosti ne može predstavljati pravni temelj za zakonitost obrade iz članka 6. stavka 1. točke c) odnosno e) Opće uredbe o zaštiti podataka.

 Umjesto zaključka

Na samom kraju, naglašavamo da su prethodne dvije novele ZZPZB-a iz travnja i prosinca 2020. donijete po hitnom postupku. Na tom tragu je i ova aktualna novela s obzirom  da se predlaže donošenje i ovog zakona po hitnom postupku radi osobito opravdanih razloga. U bitnome hitnost se opravdava time da je zbog mutacije virusa i brzine širenja  bolesti te potrebe njezina učinkovitog suzbijanja, opći interes da predložena sigurnosna mjera te sankcije za prekršitelje što prije zažive u praksi u svim svojim elementima, pa da je stupanje na snagu ovoga zakona što je prije moguće u najboljem interesu pučanstva RH jer pridonosi zaštiti njihovih života i njihova zdravlja, ali i drugih sloboda i prava zajamčenih Ustavom, s tim da je to ujedno i interes RH jer se na taj način najbolje štiti njezin pravni poredak. Slijedom toga, predlaže se i stupanje na snagu ovoga zakona prvoga dana od dana njegove objave u „Narodnim novinama“ (članak 9.).

Željko Kudrić, dipl.iur.
____________________________
^ 1 Odluka o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 u Republici Hrvatskoj, KLASA: 011- 02/20-01/143, URBROJ: 534-02-01-2/6-20-01, od 11. ožujka 2020., koju je ministar zdravstva donio na prijedlog HZJZ-a u skladu s člankom 2. stavkom 4. ZZPZB-a 
^ 2 Prema Izvješću o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu o  prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona ukupno je zaprimljeno 2.749 komentara koji su primljeni na znanje.
^ 3 Izvor:https://azop.hr/priopcenje-agencije-za-zastitu-osobnih-podataka-o-obradi-osobnih-podataka-u-kontekstu-odluke-o-uvodenju-posebne-sigurnosne-mjere-testiranja-duznosnika-drzavnih-sluzbenika-i-namjestenika-sluzbenika-i/ – pristup 30. studenoga 2021.