1. listopada 2024. stupio je na snagu Zakon o lobiranju („Narodne novine“, br. 36/2024., dalje: Zakon) koji „prvi put u Republici Hrvatskoj uređuje lobiranje kao legalno i legitimno djelovanje s jasnim načelima, pravima, obvezama i sankcijama u skladu s međunarodnim standardima i smjernicama, preporukama Vijeća OECD-a 1 o načelima transparentnosti i integriteta u lobiranju (eng. Recommendation of the Council on Principles for Transparency and Integrity in Lobbying), od 18. veljače 2010. (OECD/LEGAL/0379).
Stoga je Zakon o lobiranju važan iskorak u kreiranju kvalitetne antikorupcijske politike i osnaživanju neovisnih tijela da djeluju preventivno.
Tko su lobisti po Zakonu
Zakon pojam lobista definira kao fizičku ili pravnu osobu koja lobira i upisana je u Registar lobista (što uključuje strane i domaće fizičke i pravne osobe) te podrazumijeva lobiste koji lobiraju za korisnike lobiranja, uključujući konzultante koji se bave lobiranjem i profesionalne lobiste; lobiste koji lobiraju za poslodavca kod kojeg su zaposleni (in-house lobisti); te organizacije ili tijela koja predstavljaju profesionalne, poslovne ili druge sektorske interese, uključujući profesionalna, sportska, gospodarska i interesna udruženja, udruženja poslodavaca i organizacije civilnog društva.
Zakonom se definira pojam lobirane osobe te se lobiranom osobom smatra svaka osoba koja je kao dužnosnik, posebni savjetnik ili službenik izabrana, imenovana, zaposlena ili na drugi način angažirana u tijelima zakonodavne ili izvršne vlasti, tijelima državne uprave, drugim državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, uključujući njihova upravna tijela odnosno drugim pravnim osobama i tijelima koje imaju javne ovlasti.
Isto tako, navedena definicija podrazumijeva državne dužnosnike, državne službenike te posebne savjetnike u navedenim tijelima, ali i župane, gradonačelnike, općinske načelnike i članove predstavničkih tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, kao i službenike u lokalnoj ili područnoj (regionalnoj) samoupravi, te zaposlenike u državnim agencijama i regulatornim tijelima koji donose opće propise.
Osobe koje ne spadaju u lobiste
Među aktivnosti koje se ne smatraju lobiranjem izdvojene su sljedeće aktivnosti: demokratsko pravo pojedinca da izrazi svoje mišljenje dužnosnicima, tijelima ili institucijama, kolektivno ili individualno putem javnog savjetovanja, referenduma, peticija ili građanskih inicijativa odnosno da se zalaže za političku promjenu ili promjenu zakonodavstva, promjenu politika ili praksi u okviru legitimnih političkih aktivnosti, bilo kolektivno ili individualno.
Nadalje, u to ulazi i komunikacija s tijelima javne vlasti drugih država i njihovim predstavnicima, uključujući njihova diplomatska predstavništva, institucije Europske unije i njihove predstavnike, međunarodne međuvladine organizacije, uključujući agencije i tijela koji iz njih proizlaze te njihovim predstavnicima te komunikacija povezana sa sigurnosnim pitanjima.
Nadalje, kao iznimke propisuju se i aktivnosti osoba kada sudjeluju kao stručnjaci na sastancima, sjednicama ili konzultacijama o pitanjima koja se odnose na pripremu nacrta zakona, drugih propisa i općih akata na poziv ili na inicijativu tijela zakonodavne ili izvršne vlasti, tijela državne uprave odnosno tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, bilo da djeluju uz naknadu ili besplatno, aktivnosti osoba kada sudjeluju na javnim skupovima, sjednicama, raspravama, drugim javnim događanjima i/ili događajima koji se prenose javnosti, objavljivanje informacija, stavova i mišljenja o zakonima, drugim propisima i općim aktima, kao i o prijedlozima ili nacrtima tih akata u medijima.
Također, lobiranjem se neće smatrati aktivnosti socijalnih partnera koji djeluju u svojstvu sudionika u socijalnom dijalogu, u skladu s posebnim propisima i aktivnosti političkih stranaka, uz izuzetak organizacija koje su osnovale političke stranke ili koje su s političkim strankama povezane.
Javni registar lobista
Ustrojava se javni Registar lobista čiji je smisao pružanje pristupa javnosti dovoljnom broju informacija o registriranim lobistima.
Registar lobista će voditi Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Pojedini podaci upisani u Registar lobista biti će javni, a postupak upisa provodit će se sukladno zakonu kojim se uređuje opći upravni postupak.
U tom smislu uvedena je obveza obavješćivanja i informiranja lobista da pisanim putem izvješćuju Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa o provedenom lobiranju jednom godišnje do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.
Također, propisana su pravila komuniciranja i načela provođenja lobističkih aktivnosti, kao i obveze lobista i obveze lobiranih osoba. Pravila komuniciranja i međusobne obveze moraju se odvijati sukladno načelima otvorenosti, transparentnosti, odgovornosti, poštenja, savjesnosti i integriteta.
Dakle, od lobista se posebice očekuje da daju točne informacije o svojem lobističkom zadatku i postupaju pošteno i u dobroj vjeri u odnosu na lobistički zadatak, kao i u svim kontaktima s lobiranim osobama. Također, potrebno je da se suzdrže od nepotrebnog i neprimjerenog utjecaja na lobirane osobe i postupak donošenja javnih odluka te izbjegavaju sukob interesa, odnosno da ne lobiraju za dva ili više korisnika lobiranja koji imaju suprotstavljene interese.
Prekršajne odredbe
Predviđene su administrativne mjere koje ovisno o težini povrede mogu biti: pisano upozorenje, zabrana obavljanja lobiranja na određeno vrijeme, novčana sankcija i brisanje iz Registra lobista.
Zakon propisuje i prekršajnu odredbu za lobiranu osobu koja krši odredbu o zabrani lobiranja prema tijelu u kojem je bila zaposlena ili obnašala dužnost 18 mjeseci nakon prestanka dužnosti ili službe.
Zakonom se mogu izreći novčane sankcije, zabrana lobiranja te pisano upozorenje.
Pisano upozorenje izriče se pravnoj osobi lobistu koja ne podnese zahtjev za upis promjene podataka u Registru lobista dok se novčana sankcija u iznosu od 500,00 eura do 3.000,00 eura i/ili pisano upozorenje izriče pravnoj osobi lobistu koji ne podnese izvještaj o provedenim lobiranjima u zadanom roku, ako ne podnese dopune o podnesenim izvještajima u zadanom roku ili ne podnese dopune, objašnjenja ili dokaze o podnesenim izvještajima u zadanom roku.
Novčana sankcija u iznosu od 500,00 eura do 3.000,00 eura izreći će se za navedene povrede i odgovornoj osobi u pravnoj osobi. Pisano upozorenje izriče se lobistu fizičkoj osobi koji ne podnese zahtjev za upis promjena podataka u Registru, a novčana sankcija u iznosu od 500,00 eura do 3.000,00 eura i/ili pisano upozorenje izreći će se lobistu fizičkoj osobi koji ne podnese izvještaj o provedenim lobiranjima u zadanom roku, ako ne podnese dopune o podnesenim izvještajima u zadanom roku ili ako ne podnese dopune, objašnjenja ili dokaze o podnesenim izvještajima u zadanom roku.
Također, novčana sankcija u iznosu od 200,00 eura do 1.000,00 eura može se izreći lobistu koji ne postupi po pisanom upozorenju u roku koji odredi Povjerenstvo.
Tatjana Martinović, dipl. iur., savjetnica ministrice MZOZT
^ 1 OECD - Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj, međunarodna ekonomska organizacija osnovana 14. prosinca 1960. godine nastala kao nasljednik Organizacije za europsku ekonomsku suradnju (OEEC).
