c S
Kolumna

Karteli u javnoj nabavi – ozbiljan problem napokon u središtu pažnje nadležnih tijela

izv. prof. dr. sc. Marko Turudić izvanredni profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
19.09.2024

Ovo ljeto Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) objavila je svoj dopunjeni  popis prioriteta u radu za 2024. godinu kroz koji ukazuje na najvažnije probleme u tržišnom natjecanju u Republici Hrvatskoj. Tu se ističe suzbijanje horizontalnih zabranjenih sporazuma (kartela) kao posebno opasnih povreda tržišnog natjecanja, suzbijanje vertikalnih (zabranjenih) sporazuma i suzbijanje zlouporaba vladajućeg položaja. Možda pomalo iznenađujuće, ali svakako i više nego dobrodošlo je i uvrštavanje istraživanja i suzbijanja zabranjenih sporazuma (kartela) u javnoj nabavi na popis prioriteta AZTN-a za 2024.

Otkud sad karteli u javnoj nabavi? Grad pogoduje ovome, ministarstvo pogoduje onome - ovo je priča koju gotovo isključivo slušamo kada se govori o korupciji u javnoj nabavi (i koje su puni mediji). To je možda u najvećoj  mjeri i opravdano, budući da ”javno-privatna” korupcija nagriza ne samo postupke javne nabave, već možda i najveću štetu radi povjerenju građana u sustav – a bez tog povjerenja sustav ne postoji.  Ipak,  vrlo rijetko se priča o drugoj polovici ove priče - o zabranjenim sporazumima više gospodarskih subjekata (ponuditelja) koji sklapaju dogovor o podjeli javnonabavnog tržišta i dogovaraju koji će od njih dobiti koji ugovor o javnoj nabavi. Takvi ”dogovori” su najčešće neformalne i usmene prirode i vrlo ih je teško dokazati.

Normativno, naš Kazneni zakon kao zasebna javnonabavna kaznena djela prepoznaje i dogovore naručitelja i ponuditelja;

Službena ili odgovorna osoba koja na temelju sporazuma pogoduje jednom od gospodarskih subjekata prilagođavanjem uvjeta javne nabave ili sklopi ugovor s ponuditeljem čija je ponuda u suprotnosti s uvjetima iz dokumentacije za nadmetanje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (članak 292. stavak 1. Kaznenog zakona)

ali i kartele;

Tko u postupku javne nabave stavi ponudu utemeljenu na zabranjenom dogovoru između gospodarskih subjekata koji ima za cilj da naručitelj prihvati određenu ponudu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (članak 254. stavak 1. Kaznenog zakona)

Zašto onda u javnosti i u medijima pričamo gotovo isključivo o pogodovanju od strane naručitelja? Razloga je puno, a neki od važnijih su možda percepcija duboke korumpiranosti i nesposobnosti javnog sektora – pogotovo u usporedbi s privatnim sektorom, veće medijske zanimljivosti afera u koje su uključeni i dužnosnici, ali i činjenice da je postojanje kartela iznimno teško dokazati, pa posljedično i puno rjeđe završe u medijima. Upravo zato je i teško dobiti bar okvirnu sliku koliko su učestali općenito, pa i u javnoj nabavi.

Ipak, karteli u javnoj nabavi su najmanje jednako štetni za javna sredstva i tržišno natjecanje kao i pogodovanje od strane naručitelja. Karteli (ako su uspješni), kroz dogovor o cijenama ponuda, izvlače od naručitelja značajno više sredstava. Također, ubijaju tržišno natjecanje – ponuditelji uvijek unaprijed znaju pobjednike i zato nemaju motivaciju biti konkurentniji i unaprijediti svoje poslovne procese te onemogućuju razvoj novih konkurenata ”zaključavanjem” javnonabavnog tržišta.

Izvrsna je vijest da ove godine vidimo ozbiljne pomake u rastu svijesti nadležnih tijela o štetnosti kartela u javnoj nabavi i važnosti njihova učinkovitog suzbijanja. Tako AZTN i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) 10. lipnja 2024. potpisuju sporazum o suradnji u cilju unaprjeđivanja suradnje na području zaštite tržišnog natjecanja, osobito u postupcima javne nabave. Iz sporazuma se posebno ističe kako će AZTN i DORH  surađivati u okviru svojih nadležnosti - DORH kao tijelo kaznenog progona, ovlašteno poduzimati kazneni progon za kaznena djela kojima se narušava tržišno natjecanje zabranjenim dogovorima (naručitelja i ponuditelja) i zabranjenim sporazumima (kartelima) u postupcima javne nabave te AZTN kao regulatorno tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja, u cilju osiguranja učinkovitog poduzimanja kaznenog progona ovih kaznenih djela iz nadležnosti državnog odvjetnika, odnosno učinkovitog obavljanja poslova zaštite tržišnog natjecanja iz nadležnosti AZTN-a. AZTN i DORH će si također i uzajamno pružati tehničku i stručnu pomoć, provoditi edukacije iz zaštite tržišnog natjecanja, organizirati stručne skupove, okrugle stolove i/ili konferencije.

Suradnja DORH-a i AZTN-a u utvrđivanju i progonu javnonabavnih kartela je nužna – riječ je o notorno složenim postupcima i kaznenim djelima koja je vrlo teško dokazati, a transfer znanja i iskustva između ovih tijela, ali i drugih (Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave – DKOM, fakulteti, stručnjaci iz prakse, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja - MINGO, javni i sektorski naručitelji), ima potencijala značajno doprinijeti jačem tržišnom natjecanju u postupcima javne nabave.

Nakon sporazuma iznimno su važni i već spomenuti prioriteti AZTN-a za 2024. koji se odnose na suzbijanje kartela u postupcima javne nabave. Ističe se važnost suradnje s MINGO-om koje je dalo pristup stručnjacima AZTN-a u Elektronički oglasnik javne nabave (EOJN), ali i s DKOM-om, posebno u vidu organiziranja edukacija namjenjenih javnim i sektorskim naručiteljima. Možda najvažnija novost je osnivanje novog Odjela za digitalna pitanja i forenziku u sklopu AZTN-a. Radi lakšeg pretraživanja EOJN-a i drugih dokumenata radi otkrivanja zabranjenih sporazuma u postupcima javne nabave stručnjaci AZTN-a iz navedenog Odjela će izraditi i koristiti algoritme radi otkrivanja sumnjivih obrazaca postupanja ponuditelja koji mogu ukazivati na postojanje kartela.

Osnivanje Odjela za digitalna pitanja i forenziku treba posebno pozdraviti – ovo je pristup koji imamo i u drugim državama članicama. Nužno je početi sustavno preuzimati i obrađivati podatke sa nacionalnih javnonabavnih oglasnih web stranica poput EOJN-a kako bi se pomoću kvalitetnih algoritama prolazilo kroz desetke tisuća godišnje provedenih postupaka javne i jednostavne nabave u lovu na sumnjive obrasce (koliko često neki ponuditelji daju kompetitivne ponude protiv drugih, koliki su rasponi između cijena istih konkurenata od postupka do postupka i sl.). Ovo je važna tema i na razini EU-a, gdje se sve više ističe važnost ”big data” pristupa i mogućnosti sve kvalitetnijeg pretraživanja Tenders electronic daily (TED) stranice (EU javnonabavni oglasnik za postupke javne nabave čija vrijednost prelazi europske pragove) za sve zainteresirane dionike – naručitelje, ponuditelje, znanstvenike, civilni sektor, ali i tijela progona. Mi smo relativno nedavno dobili novu verziju EOJN-a i nadam se da će se ta nova verzija pokazati pogodnijom za ostvarenje ovih ciljeva. Bilo bi dobro kada bi AZTN  objavljivao ili posebna godišnja izvješća o napretku i uspješnosti ovog Odjela ili uveo posebna poglavlja u AZTN-ovim godišnjim izvješćima.

Posla će imati i preko glave, puno je indicija da su na određenim javnonabavnim tržištima formirani karteli. Upravo zato treba odbiti sve normativne prijedloge koji bi naručiteljima nametali obvezne pondere unutar kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, kao i one koji bi dovodili do neumjesnog pregovaranja o cijeni tijekom samog javnonabavnog postupka.


Stavovi izneseni u kolumnama osobni su stavovi autora i ne predstavljaju nužno stav organizacije u kojoj su zaposleni ili uredništva portala IUS-INFO.