Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj: 86/08., 61/11., 4/18., 96/18. i 112/19. – dalje u tekstu ZSNLP(R)S) uređuje prava, obveze i odgovornosti službenika i namještenika zaposlenih u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno upravnim tijelima općina, gradova i županija, a isti je stupio na snagu dana 23. srpnja 2008. godine i od tada je ovo njegova četvrta izmjena i dopuna.

Budući da se u praksi pojavila potreba za određenim poboljšanjem pojedinih odredaba dosadašnjeg ZSNLP(R)S te je njegove odredbe trebalo uskladiti s drugim zakonskim propisima, bilo je potrebno donijeti njegove izmjene i dopune od kojih najznačajnije iznosimo u daljnjem tekstu.

Člankom 54. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj: 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 36/09., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 123/17., 98/19. i 144/20. – dalje u tekstu ZLP(R)S) propisana je mogućnost dobrovoljnog funkcionalnog spajanja jedinica lokalne samouprave putem zajedničkog službenika ili zajedničkog upravnog tijela, na način da dvije ili više jedinica lokalne samouprave mogu obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga organizirati zajednički, osobito u svrhu pripreme projekata za povlačenje novčanih sredstava iz fondova Europske unije, kao i način uređivanja međusobnih odnosa jedinica lokalne samouprave u zajedničkom organiziranju obavljanja poslova iz njihovog samoupravnog djelokruga, međutim kako istim Zakonom nije uređen radnopravni status službenika upravnih tijela jedinica lokalne samouprave koje se dobrovoljno funkcionalno spajaju putem zajedničkog službenika ili zajedničkog upravnog tijela, ZSNLP(R)S je nadopunjen odredbama o navedenom radnopravnom statusu, a sve radi usklađenja sa ZLP(R)S.

Zajednički službenik

Ako dvije ili više jedinica lokalne samouprave obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga organiziraju zajednički putem jednog ili više službenika upravnog tijela jedne od tih jedinica u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim zakonom te statutima i općim aktima jedinica lokalne samouprave, općinski načelnici odnosno gradonačelnici posebnim sporazumom uređuju statusna pitanja zajedničkog službenika. Sporazum obvezno mora sadržavati:

- broj zajedničkih službenika

- poslove koje će obavljati zajednički službenik

- način organizacije obavljanja zajedničkih poslova

- mjesto rada zajedničkog službenika

- upravno tijelo u kojem je zajednički službenik zaposlen i naziv radnog mjesta na koje je raspoređen

- odredbu da će zajednički službenik pravo na plaću i druga prava i obveze iz službe ostvarivati u jedinici lokalne samouprave u kojoj je zaposlen

- način sudjelovanja jedinica lokalne samouprave u osiguranju sredstava za plaće i druga materijalna prava zajedničkog službenika odnosno visinu udjela svake jedinice lokalne samouprave u osiguranju tih sredstava

- postupak ukidanja radnog mjesta zajedničkog službenika ili smanjenja broja izvršitelja na radnom mjestu zajedničkog službenika.

Zajedničko upravno tijelo

Ako dvije ili više jedinica lokalne samouprave obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga organiziraju zajednički putem zajedničkog upravnog odjela ili službe u skladu sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ili drugom zakonu, sporazumom o osnivanju zajedničkog upravnog tijela uredit će se statusna pitanja službenika. Sporazum obvezno mora sadržavati:

- naziv zajedničkog upravnog tijela,

- sjedište zajedničkog upravnog tijela,

- poslove koje će obavljati zajedničko upravno tijelo,

- potreban broj službenika u zajedničkom upravnom tijelu,

- način organizacije obavljanja zajedničkih poslova,

- podatak o jedinici lokalne samouprave u kojoj će službenici zajedničkog upravnog tijela ostvarivati prava i obveze iz službe,

- podatak o službeniku koji će privremeno obavljati poslove pročelnika zajedničkog upravnog tijela do imenovanja pročelnika na temelju javnog natječaja

- način sudjelovanja jedinica lokalne samouprave u osiguranju sredstava za plaće i druga materijalna prava službenika zajedničkog upravnog tijela odnosno visina udjela svake jedinice lokalne samouprave u osiguranju tih sredstava.

U zajedničko upravno tijelo preuzet će se službenici upravnih tijela jedinica lokalne samouprave koje su sklopile sporazum, zatečeni na poslovima iz djelokruga zajedničkog upravnog tijela, a poslove pročelnika zajedničkog upravnog tijela do imenovanja pročelnika na temelju javnog natječaja obavljat će službenik određen u sporazumu. Odredbe o zajedničkom upravnom tijelu na odgovarajući način primjenjuju se i na sporazum o osnivanju zajedničkog upravnog tijela koji sklapaju jedinice područne (regionalne) samouprave s jedinicama lokalne samouprave u skladu s člankom 110. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj: 68/18., 110/18., 32/2020. i 145/24.) te na sporazume koji sklapaju jedinice područne (regionalne) samouprave s jedinicama lokalne samouprave u skladu s člankom 24. Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru („Narodne novine“ broj: 78/15. i 102/19.). 

Posebnosti službe u zajedničkom upravnom tijelu

Pročelnika zajedničkog upravnog tijela imenuje se na temelju javnog natječaja, a imenuje ga i razrješava općinski načelnik odnosno gradonačelnik jedinice lokalne samouprave u kojoj službenici zajedničkog upravnog tijela ostvaruju prava i obveze iz službe, uz prethodnu suglasnost općinskih načelnika odnosno gradonačelnika ostalih jedinica lokalne samouprave. O pravima i obvezama pročelnika zajedničkog upravnog tijela odlučuje općinski načelnik odnosno gradonačelnik jedinice lokalne samouprave u kojoj službenici zajedničkog upravnog tijela ostvaruju prava i obveze iz službe. Prilikom ocjenjivanja pročelnika zajedničkog upravnog tijela, općinski načelnik odnosno gradonačelnik jedinice lokalne samouprave u kojoj službenici zajedničkog upravnog tijela ostvaruju prava i obveze iz službe, zatražit će od općinskih načelnika odnosno gradonačelnika ostalih jedinica lokalne samouprave koje su potpisale sporazum, mišljenje o radu pročelnika. U slučaju ukidanja zajedničkog upravnog tijela, jedinice lokalne samouprave koje su ustrojile to upravno tijelo posebnim sporazumom utvrdit će način preuzimanja službenika dotadašnjeg zajedničkog upravnog tijela, rješavanje njihovog radnopravnog statusa te način sudjelovanja u osiguranju potrebnih sredstava za isplatu otpremnina istekom raspolaganja službenicima koji neće biti raspoređeni na radna mjesta u upravnim tijelima jedinica lokalne samouprave koje su imale zajedničko upravno tijelo.

Odlučivanje u prvom stupnju

Nadalje, mijenja se i detaljnije uređuju odredbe koje se odnose na odlučivanje o pravima i obvezama u prvom stupnju, slijedom čega, pročelnik ili službena osoba kojoj je rješavanje o tome utvrđeno opisom poslova radnog mjesta, sukladno pravilniku o unutarnjem redu, rješenjem odlučuje o: prijmu u službu, rasporedu na radno mjesto, premještaju, napredovanju, plaći, produženju roka za polaganje državnog ispita, stavljanju na raspolaganje, prestanku službe te zadržavanju u službi, osim u slučaju kad je izrijekom propisano da rješenje donosi pročelnik upravnog tijela dok općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan, rješenjem odlučuje o imenovanju i razrješenju pročelnika, plaći, produženju roka za polaganje državnog ispita, stavljanju na raspolaganje, prestanku službe te zadržavanju u službi pročelnika.

Kaznena djela kao zapreke za prijam

U odnosu na do sada važeći članak 15. stavak 1. kojim se propisuju kaznena djela kao zapreke za prijam, a do sada su bila popisana prema nazivu pojedinih vrsta kaznenih djela isti je bilo potrebno izmijeniti radi usklađivanja sa sada važećim Kaznenim zakonom i pojednostaviti kako ne bi bilo potrebno kontinuirano usklađivanje odredaba sa svakom izmjenom Kaznenog zakona, slijedom čega ZID propisuje da u službu ne može biti primljena osoba protiv koje se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti ili koja je proglašena krivom za kazneno djelo za koje se kazneni postupak vodi po službenoj dužnosti, osim za kazneno djelo koje se odnosi na sigurnost prometa, pod uvjetom da za to kazneno djelo nije osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora.

Posebne odredbe o raspisivanju javnog natječaja za imenovanje pročelnika

Propisuje se da je općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan dužan je raspisati javni natječaj za imenovanje pročelnika novoustrojenog upravnog tijela lokalne jedinice ili upravnog tijela kojem je bitno promijenjen djelokrug, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu pravilnika o unutarnjem redu donesenog u skladu s novom odlukom o ustrojavanju upravnih tijela, kojom je ustrojeno to upravno tijelo odnosno bitno promijenjen djelokrug upravnog tijela, a u slučaju razrješenja dotadašnjeg pročelnika, u roku od 30 dana od dana kada je pročelnik razriješen. Općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan dužan je donijeti rješenje o imenovanju pročelnika najkasnije u roku od 60 dana od isteka roka za podnošenje prijava na javni natječaj ili u tom roku donijeti odluku o poništenju javnog natječaja. Također, općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan dužan je donijeti rješenje o imenovanju pročelnika najkasnije u roku od 60 dana od isteka roka za podnošenje prijava na javni natječaj ili u tom roku donijeti odluku o poništenju javnog natječaja, uz iznimku gradonačelnika Grada Zagreba, koji je dužan donijeti rješenje o imenovanju pročelnika najkasnije u roku od 90 dana od isteka roka za podnošenje prijava na javni natječaj ili u tom roku donijeti odluku o poništenju javnog natječaja, a radi usklađenosti s člankom 14. stavkom 3. Zakona o Gradu Zagrebu („Narodne novine“, broj: 62/01., 125/08., 36/09., 119/14., 98/19. i 144/20.), kojim je propisano da pročelnike upravnih tijela koja u okviru svog djelokruga, obavljaju samo poslove državne uprave, na temelju javnog natječaja imenuje gradonačelnik uz prethodnu suglasnost nadležnog čelnika tijela državne uprave, a rok za davanje prethodne suglasnosti je 30 dana (članak 21. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku).

Psihološka procjena

U odnosu na provjeru znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na javni natječaj, uvodi se mogućnost provođenja psihološkog testiranja u postupku provedbe javnog natječaja za prijam u službu, ali samo ako je to propisano pravilnikom o unutarnjem redu. Na psihološko testiranje upućuje se do pet kandidata s rang-liste prema redoslijedu s rang-liste, koji su ostvarili najbolje rezultate na testiranju i intervjuu, a psihološku procjenu daje psiholog koji je zaposlen u lokalnoj jedinici ili drugi psiholog u skladu sa Zakonom o psihološkoj djelatnosti. 

Rješenje o prijmu u službu

Terminološki su izmijenjeni podaci koji se obvezno unose u rješenju o prijmu u službu (razina obrazovanja umjesto stručna sprema i struka, radno iskustvo na odgovarajućim poslovima umjesto radni staž u struci) i propisuje se rok za donošenje rješenja koji iznosi najviše 60 dana od isteka roka za podnošenje prijava na javni natječaj. Rješenje o prijmu u službu izabranog kandidata, odnosno rješenje o imenovanju pročelnika upravnog tijela, dostavlja se javnom objavom na mrežnim stranicama, a dostava svim kandidatima smatra se obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave na mrežnim stranicama. Javnom objavom skraćuje se postupak javnog natječaja jer rok za žalbu za sve kandidate počinje teći istoga dana (istekom osmog dana od dana javne objave na mrežnoj stranici na kojoj je objavljen javni natječaj). Radi zaštite osobnih podataka, propisuje se koji se podaci o izabranom kandidatu smiju učiniti javno dostupnim: naziv radnog mjesta, stručne kvalifikacije, ime i prezime izabranog kandidata u provedenom natječajnom postupku i OIB izabranog kandidata, dok se svi ostali osobni podaci koji nemaju veze s natječajem moraju na odgovarajući način zaštititi. Naime, javna objava rješenja o prijmu u državnu službu u skladu je sa Zakonom o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj: 25/13., 85/15. i 69/22.) i člankom 95. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09 i 110/21), kojim je propisana mogućnost javne objave rješenja (kad je to propisano ili su drugi oblici dostave nemogući ili neprikladni).

Prijam korisnika mirovine u službu na određeno vrijeme

Dosadašnjim odredbama ZSNLP(R)S nije propisana mogućnost prijma u službu korisnika mirovine koji ima manje od 67 godina života, kao ni mogućnost zadržavanja u službi korisnika starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, a koja mogućnost je predviđena člankom 37. stavkom 6. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.) te je sada propisano da se u postupku zapošljavanja u službu na određeno vrijeme, do polovice punog radnog vremena, može primiti korisnik mirovine koji ima manje od 67 godina života, a služba može trajati najduže do navršenih 67 godina života službenika. Nastavno na navedeno, ZID je nadopunjen novom odredbom („Zadržavanje u službi službenika koji ispunjava uvjete za starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika“) koja propisuje da se službenika koji ispunjava uvjete na starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika može zadržati u službi do polovice punog radnog vremena, neovisno o tome što je pravilnikom o unutarnjem redu utvrđeno da se na istom radnom mjestu obavljaju poslovi s punim radnim vremenom, a zadržavanje u službi može trajati najduže do navršenih 67 godina života službenika dok se pročelnika može zadržati u službi do polovice punog radnog vremena, ako je pravilnikom o unutarnjem redu utvrđeno da se poslovi pročelnika obavljaju s nepunim radnim vremenom.

Dužnost prijavljivanja mogućeg sukoba interes

Proširuje se primjena odredbi o dužnosti prijavljivanja mogućeg sukoba interesa i zabrana donošenja pojedinih odluka i na slučajeve u kojima bi službenikov životni partner odnosno neformalni životni partner, posvojenik ili posvojitelj mogao imati financijske ili druge interese prilikom donošenja odluka upravnog tijela u kojem službenik radi, kao i na slučajeve osnivanja drugog organizacijskog oblika gospodarskog subjekta (primjerice, obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva).

Dužnost potpisivanja izjave o nepostojanju sukoba interesa

Novina je i odredba kojom je propisana dužnost službenika da na dan početka rada potpiše izjavu kojom potvrđuje da se ne nalazi u sukobu interesa, odnosno da:

- nema otvoren obrt, osnovano trgovačko društvo, drugu pravnu osobu u području djelatnosti  na kojem je zaposlen kao službenik odnosno u području djelatnosti koje je povezano sa poslovima iz djelokruga upravnog tijela u kojem je zaposlen,

- ne obavlja samostalne poslove niti poslove za druge pravne i fizičke osobe ili druge organizacijske oblike gospodarskog subjekta koji su u suprotnosti sa službom ili protivni zakonu te ne predstavljaju prepreku za uredno obavljanje redovitih zadataka niti štete ugledu službe.

U slučaju promjene okolnosti, nakon potpisane izjave da se ne nalazi u sukobu interesa dane na dan početak rada, koje dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa, službenik je dužan potpisati novu izjavu.  

Rad na izdvojenom mjestu rada, rad na daljinu i rada s nepunim radnim vremenom

Rad na izdvojenom mjestu rada definiran je kao rad kod kojeg službenik obavlja svoje poslove od kuće ili u drugom prostoru slične namjene unutar teritorija Republike Hrvatske, koji je određen na temelju dogovora službenika i pročelnika, a koji nije prostor lokalne jedinice.

Rad službenika na daljinu je rad koji se uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, pri čemu pročelnik i službenik utvrđuju pravo službenika da samostalno određuje gdje će taj rad obavljati unutar teritorija Republike Hrvatske, što može biti promjenjivo i ovisiti o njegovoj volji, zbog čega se takav rad ne smatra radom na mjestu rada odnosno na izdvojenom mjestu rada u smislu propisa o zaštiti na radu.

Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu može se obavljati kao privremen ili povremen (hibridni model rada).

Rad u nepunom radnom vremenu

Predviđeni su sljedeći slučajeve u kojim se službenik može primiti u službu i rasporediti na radno mjesto u nepunom radnom vremenu:

a) kada je pravilnikom o unutarnjem redu utvrđeno da se poslovi određenog radnog mjesta obavljaju s nepunim radnim vremenom

b) kada postoji potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta u punom radnom vremenu, a na radno mjesto je raspoređen službenik koji radi s polovicom punog radnog vremena sukladno posebnim propisima i

c) kada postoji potreba za prijmom u službu na određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom radi obavljanja privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao.

Odgovornost sindikalnog povjerenika za povredu službene dužnosti

Novina Zakona su i odredbe kojima se uređuje odgovornost za povredu službene dužnosti službenika odnosno namještenika upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji obavlja sindikalne aktivnosti u svojstvu sindikalnog povjerenika. Propisuje se da obavljanje sindikalne aktivnosti sindikalnog povjerenika ne smije utjecati na uredno obavljanje poslova na kojima radi i ne može biti razlog za nepoštivanje propisa ili neizvršavanje zakonitih naloga i uputa pročelnika upravnog tijela ili nadređenog službenika. Također, protiv sindikalnog povjerenika ne može se bez suglasnosti sindikata pokrenuti postupak zbog povrede službene dužnosti, međutim ako se sindikat u roku od osam dana ne izjasni o davanju suglasnosti smatra se da je suglasan s pokretanjem postupka zbog povrede službene dužnosti sindikalnog povjerenika, dok u slučaju da sindikat uskrati suglasnost, pročelnik upravnog tijela može u roku od 15 dana od dana dostave očitovanja sindikata zatražiti da suglasnost nadomjesti odluka nadležnog upravnog suda, a koji postupak pred upravnim sudom je hitan.

Državni ispit

ZID utvrđuje obvezu polaganja državnog ispita propisane razine, rokove za polaganje državnog ispita i posljedice neizvršenja obveze polaganja državnog ispita, na isti način i pod istim uvjetima koji su propisani za državne službenike, slijedom čega se propisuje da se vježbeniku koji položi državni ispit služba može produžiti na neodređeno vrijeme ako u upravnom tijelu postoji slobodno radno mjesto za koje ispunjava propisane uvjete.

Propisuju se rokovi za polaganje državnog ispita, slijedom čega:

- službenik koji je primljen u službu na neodređeno vrijeme dužan je položiti državni ispit najkasnije u roku od godine dana od dana početka rada u službi utvrđenog rješenjem o rasporedu na radno mjesto

- službenik koji se tijekom službe raspoređuje ili premješta na radno mjesto s položenim državnim ispitom niže razine od propisane za to radno mjesto, dužan je položiti državni ispit propisane razine u roku od šest mjeseci od dana rasporeda ili premještaja na radno mjesto

- službenik primljen u službu na određeno vrijeme u trajanju dužem od godinu dana dužan je položiti državni ispit u roku u roku od godine dana od dana početka rada u službi utvrđenog rješenjem o rasporedu na radno mjesto

- službenik primljen u službu na određeno vrijeme u trajanju od godinu dana ili kraćem trajanju može polagati državni ispit po obavljenom probnom radu no isto se ne primjenjuje na vježbenike.

Državni ispit I. razine polaže se za obavljanje poslova radnog mjesta za koje je uvjet završena srednja škola, dok se državni ispit II. razine polaže za obavljanje poslova radnog mjesta za koje je uvjet završen sveučilišni diplomski studij, sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, stručni diplomski studij, sveučilišni prijediplomski studij, stručni prijediplomski studij ili stručni kratki studij.

Nadalje, službenik koji ima položen državni ispit I. razine, a nakon rasporeda ili premještaja na radno mjesto za koje je propisana viša razina obrazovanja nije u roku od šest mjeseci od dana rasporeda ili premještaja na radno mjesto položio državni ispit II. razine, rasporedit će se na radno mjesto za koje ispunjava uvjete i ima položen državni ispit odgovarajuće razine, a ako nema odgovarajućeg slobodnog radnog mjesta primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stavljanju službenika na raspolaganje.

Ocjenjivanje

Radi uvažavanja odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o suzbijanju diskriminacije, propisuje se kako se službenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci neće ocijeniti za rad u prethodnoj godini uz iznimku, razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog, očinskog dopusta ili dopusta koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta trudne službenice, dopusta službenice koja je rodila ili službenice koja doji dijete te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama, smatraju se vremenom provedenim na radu u punom radnom vremenu, no ako su navedena razdoblja odsutnosti s rada trajala duže od šest mjeseci u kalendarskoj godini za koju se provodi ocjenjivanje, službenici će se ocijeniti ocjenom „dobar“. Definira se i da se razdoblje probnog rada ne uračunava u razdoblje ocjenjivanja. Nadalje, radi usklađivanja sa Strategijom sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, Mjera 4.3.3. Unaprjeđenje mogućnosti podnošenja prigovora protiv službenika zaposlenih u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te obvezno uzimanje takvih prigovora u obzir prilikom godišnje ocjene, propisuje se da će se prilikom ocjenjivanja službenika uzet u obzir prigovori i pritužbe stranaka na rad i postupanje službenika, a kriterije za ocjenjivanje službenika i način provođenja ocjenjivanja propisuje pravilnikom općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan. Također, pooštrene su posljedice za službenike koji su ocijenjeni ocjenama „zadovoljava“ i „ne zadovoljava“, slijedom čega se službenika koji je ocijenjen ocjenom „zadovoljava“ može uputiti na dodatno stručno osposobljavanje ili premjestiti na drugo radno mjesto, u istoj razini obrazovanja, dok službeniku koji je ocijenjen ocjenom „ne zadovoljava“ prestaje služba po sili zakona, danom dostave odluke o zahtjevu za zaštitu povrijeđenog prava u postupku ocjenjivanja, a ako zahtjev nije podnesen, istekom roka za podnošenje tog zahtjeva.

Napredovanje

Izmijenjena je odredba kojom se propisuju uvjeti za napredovanje kojom je određeno da službenik može napredovati rasporedom na radno mjesto s višim koeficijentom za izračun plaće od onog na koje je do tada bio raspoređen, u istom ili drugom upravnom tijelu iste lokalne jedinice, u istom ili drugom mjestu rada, ako:

- postoji slobodno radno mjesto propisano pravilnikom o unutarnjem redu, na koje se službenik napredovanjem raspoređuje,

- ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto,

- je za prethodnu kalendarsku godinu ocijenjen ocjenom „dobar“ ili višom ocjenom.

uz iznimku da službenik može napredovati na nerukovodeće radno mjesto za koje je propisana viša razina obrazovanja:

- ako ispunjava naprijed navedene uvjete, osim potrebnog radnog iskustva na odgovarajućim poslovima koje je uvjet za raspored na radno mjesto

- ako na poslovima niže razine obrazovanja u upravnim tijelima lokalnih jedinica ima dvostruko više radnog iskustva od radnog iskustva propisanog kao uvjet za raspored na radno mjesto na koje se u postupku napredovanja raspoređuje i

- ako u upravnom tijelu lokalne jedinice u kojoj je zaposlen radi neprekidno najmanje dvije godine.

Mirta Brkić-Gverieri, dipl. iur.

Izvori: 

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Zagreb, prosinac 2024. godine.

Hrvatski sabor, drugo čitanje, 16. siječnja 2025. godine