Podnesci su vrsta pismena kojima se stranka obraća sudu u sudskom postupku ili javnopravnom tijelu u upravnom postupku. U upravnom sporu, kao sudskom postupku, tipični su podnesci tužba, odgovor na tužbu, izvanraspravna pisana izlaganja stranaka, žalba, odgovor na žalbu, i dr. Među strankama u upravnom sporu su i javnopravna tijela (najčešće kao tuženici). No, podnesci koje javnopravna tijela u svojstvu stranke upućuju sudu nisu upravni akti. Ti su podnesci u jednakome pravnom režimu kao i podnesci drugih stranaka u sporu (tužitelja, odnosno zainteresirane osobe).
Ako u odnosu na pojedinu vrstu podneska nije posebno propisano drukčije, u pogledu utvrđivanja (ne)urednosti podnesaka u upravnom sporu i postupanja s neurednim podnescima primjenjuju se opće odredbe članka 109. Zakona o upravnim sporovima (dalje: ZUS). Među primjerima posebnog uređenja urednosti pojedine vrste podneska jest regulacija (ne)urednosti žalbe protiv prvostupanjske odluke upravnog suda (članak 132. stavak 2. i članak 133. stavak 2. ZUS-a).
Neuredna je, primjerice, nerazumljiva žalba, ona koja ne sadržava oznaku presude protiv koje se izjavljuje, žalba koja nije potpisana ili je potpisana od strane neovlaštene osobe i sl. Neuredna žalba, kao i neuredan podnesak druge vrste u upravnom sporu, odbačeni mogu biti tek nakon što sud pozove podnositelja da dopuni ili ispravi žalbu odnosno drugi podnesak, a žalitelj u roku ne postupi po traženju suda. Pritom nije odlučno je li podnositelj podneska u sporu tužitelj, tuženik ili zainteresirana osoba. Na primjer, ako žalbu tuženika izjavljenu protiv prvostupanjske presude potpiše osoba koja za to nije ovlaštena u smislu članka 21. stavaka 3. i 4. ZUS-a, takva žalba ne može biti odmah odbačena, već je najprije potrebno pozvati tuženika na uređenje žalbe.
dr. sc. Alen Rajko
