S dolaskom proljeća i toplijih mjeseci, osim što se intenzivno počinje planirati ljetni godišnji odmor također se aktualizira pitanje isplate regresa za korištenje godišnjeg odmora od strane poslodavca. Upravo kako bi se radnicima podmirili određeni povećani troškovi koji mogu nastati prilikom korištenja godišnjeg odmora, poslodavci mogu sukladno poreznim propisima prigodno isplatiti neoporezivu naknadu u tu svrhu.
Odmah na početku, potrebno je naglasiti kako isplata regresa nije obveza svih poslodavaca, odnosno ne postoji obveza isplate tj. pravo radnika na tu vrstu naknade temeljem Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19.), kao izvora radnog prava.
Na koji način se stječe pravo na isplatu regresa?
Zakonska obveza isplate regresa od strane poslodavca prema radniku ne postoji, osim ako to nije regulirano nekim drugim izvorom radnog prava npr. pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorima ili temeljem samog ugovora o radu. Ako niti jednim od prethodno navedenih izvora radnog prava nije propisana obveza isplate regresa tada ga poslodavac niti ne mora isplatiti radniku.
S druge strane, ukoliko se poslodavac obvezao nekim od izvora radnog prava (kolektivnim ugovorom i/ili pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu) radnicima isplatiti prigodnu nagradu (regres) kao pomoć pri korištenju godišnjeg odmora za 2022. godinu, u tom slučaju to predstavlja obvezu poslodavca.
U ovom djelu potrebno je istaknuti i sljedeće; ukoliko niti jednim izvorom radnog prava nije propisana obveza isplate regresa, tada ga poslodavac ne mora isplatiti radniku, ali ako poslodavac svejedno želi svojim radnicima isplatiti regres, bez obzira na to što ga niti jedan akt na to ne obvezuje, onda može sastaviti i donijeti autonomnu “Odluku o isplati regresa za 2022. godinu”.
Primjer Odluke o isplati regresa za 2022. godinu
Poslodavac Ljetovanje d.o.o., Adresa; ABC 22, 10 000 Zagreb, OIB: 98761234000 (dalje u tekstu; Poslodavac) donosi:
ODLUKU O ISPLATI PRIGODNE NAGRADE (REGRESA) ZA 2022. GODINU
I.
Svim radnicima zaposlenima kod Poslodavca u trenutku donošenja ove Odluke, utvrđuje se pravo na prigodnu nagradu za korištenje godišnjeg odmora za 2022. godinu u iznosu od 1.000,00 kn.
II.
Svi radnici Poslodavca koji su u trenutku donošenja ove Odluke u radnom odnosu s Poslodavcem, neovisno o tome nalaze li se na otkaznom roku, ostvaruju pravo na isplatu prigodne nagrade za korištenje godišnjeg odmora u punom iznosu, odnosno 1.000,00 kn.
III.
Prigodna nagrada iz točke I. ove Odluke isplaćuje se zajedno s plaćom za mjesec srpanj 2022. godine, a koja će se isplatiti u mjesecu kolovozu 2022. godine. Iznos prigodne nagrade zaposlenicima će se isplatiti na njihove tekuće račune.
IV.
Ova Odluka objavljuje se na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama poslodavca.
U Zagrebu, 05.05.2022.
Za poslodavca:
________________
Kao što smo ranije rekli, ako pravo radnika na isplatu regresa nije utvrđeno izvorom radnog prava, tada radnici to pravo mogu ostvariti na temelju autonomne odluke poslodavca (ukoliko se isti na to odluči), u kojoj se utvrđuju kriteriji, način i visina isplate regresa. Odluka o isplati regresa predstavlja podlogu za isplatu te se njome pobliže definiraju iznosi i uvjeti isplate.
Ističemo kako, u ovom slučaju, uvjeti isplate regresa u potpunosti ovise o volji poslodavca (kada obveza isplate regresa nije uređena nekim od izvora radnog prava npr. pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu) te je na volju poslodavca prepušteno da odredi isplaćuje li svim radnicima jednaki iznos regresa ili će primjerice radnicima koji nisu kod njega bili zaposleni cijelu godinu isplatiti razmjerni dio.
Isto tako, poslodavac može odlučiti samo određenim radnicima isplatiti regres, a pojedinim radnicima uopće ne isplatiti regres, sukladno uvjetima koje sam odredi. Ipak, u slučaju postojanja diskriminatornih elemenata, isto bi se nepovoljno odrazilo na cijelu radnu atmosferu te je to svakako nešto o čemu poslodavci moraju voditi računa prilikom određivanja uvjeta za isplatu regresa.
Ukoliko je pravo radnika na isplatu regresa utvrđeno npr. pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom, onda se poslodavac mora pridržavati odredbi izvora radnog prava koje ga obvezuju na isto.
Svrha isplate regresa je podmirivanje troškova odmora koji radniku nastaju kao povećani troškovi slobodnih aktivnosti, putovanja i slično i to za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Slijedom navedenog, pravo radnika na isplatu regresa može biti uređeno na jedan od sljedećih načina:
− pravilnikom o radu,
− kolektivnim ugovorom,
− ugovorom o radu,
− odlukom o isplati regresa.
Vrijedi spomenuti i da radnici koji rade u nepunom radnom vremenu mogu imati pravo na regres u punom iznosu. Ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije uređeno drugačije, tada radnicima koji rade u nepunom radnom vremenu poslodavac plaću i druga materijalna prava (regres, jubilarnu nagradu, božićnicu i sl.) utvrđuje i isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu. Međutim, ako je pravo na regres propisano u jednakom iznosu za sve radnike u navedenim izvorima radnog prava ili ako poslodavac donese autonomnu odluku o isplati regresa u jednakom iznosu, tada pravo na regres ostvaruju jednako i radnici koji rade u punom i radnici koji rade u nepunom radnom vremenu.
Porezni tretman isplate regresa
Izvorom radnog prava, odnosno na temelju propisa koji uređuju radne odnose, propisuje se visina isplate regresa, a ista može biti utvrđena ili u neto iznosu ili u bruto iznosu. Poreznim propisima određuje se može li se i do koje svote isplatiti regres bez obveze obračuna i plaćanja poreza i doprinosa, odnosno neoporezivo. Kako bi radnici imali pravo na regres nije dovoljno pozvati se samo na porezne propise, već to pravo treba propisati, odnosno definirati ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili odlukom poslodavca.
Sukladno Pravilniku o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 10/17., 128/17., 106/18., 1/19., 80/19., 1/20., 74/20., 138/20., 1/21.) poslodavac može regres isplatiti neoporezivo i oporezivo. Poslodavac može svome radniku neoporezivo isplatiti do 3.000,00 kn godišnje prigodne nagrade (regres za godišnji odmor, božićnica, uskrsnica i drugo) i to za tekuće razdoblje. Ukoliko primici po osnovi svih prigodnih nagrada prelaze neoporezivi iznos od 3.000,00 kn, isti se smatraju plaćom te se onda i oporezuju kao plaća.
Prema Pravilniku o porezu na dohodak, prigodna nagrada (regres) može se isplatiti neoporezivo:
− ako poslodavac isplaćuje regres fizičkoj osobi – radniku s kojim ima zasnovani radni odnos na temelju ugovora o radu,
− ako isplaćena svota ne prelazi svotu od 3.000 kn godišnje, pod uvjetom da radnik tijekom istog poreznog razdoblja (tekuće godine) od istog ili drugih isplatitelja nije primio ni jednu drugu prigodnu nagradu (npr. božićnicu i/ili uskrsnicu) koja bi prelazila svotu od 3.000,00 kn.
Ako je poslodavac tijekom poreznog razdoblja (kalendarske godine) isplatio neke od prigodnih nagrada (božićnica, uskrsnica i dr.) treba utvrditi koji je to iznos, odnosno prelazi li svotu od 3.000,00 kuna te je li ostalo još prostora za isplatu neoporezive svote. Nadalje, ukoliko poslodavac radniku isplaćuje regres u svoti iznad propisane neoporezive svote, razlika između propisane svote i isplaćene svote smatra se dohotkom od nesamostalnog rada odnosno plaćom. U tom slučaju iznos koji prelazi 3.000,00 kn, kada se kumulativno uzmu u obzir sve prigodne nagrade isplaćene u jednoj kalendarskoj godini, oporezuje se tj. obračunavaju se pripadajući porez, prirez i doprinosi kao i kod obračuna plaće.
Isplata oporezive svote regresa može se napraviti na nekoliko načina:
− oporeziva svota regresa u određenom mjesecu se isplaćuje prije plaće,
− u određenom mjesecu istovremeno se isplaćuje plaća i oporezivi dio regresa,
− plaća se u određenom mjesecu isplaćuje prije oporezivog regresa.
Za neoporezivu isplatu regresa poslodavac je obvezan ispostaviti Izvješće o primicima porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – JOPPD obrazac, najkasnije do 15. u mjesecu za isplate koje su napravljene u prethodnom mjesecu.
Isto tako, za oporezive isplate regresa poslodavci također trebaju Poreznoj upravi dostaviti JOPPD obrazac. Na koji način će biti iskazani podaci na JOPPD obrascu ovisi i način na koji će napraviti obračun oporezivog primitka. Obračun poreza na dohodak u mjesecu treba biti kumulativan, što znači da poslodavci pri obračunu poreza na dohodak trebaju voditi računa o poreznim razredima i o jednom osobnom odbitku koji se može koristiti za jedan mjesec.
Regres za godišnji odmor se može isplatiti u novcu te dati u naravi. Regres koji se daje u naravi do visine neoporezivog iznosa ne smatra se plaćom.
Regres do neoporezivog iznosa (do 3.000,00 kn) izuzet je od ovrhe sukladno Ovršnom zakonu ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20.), ukoliko ga poslodavac isplaćuje na zaštićeni račun radnika. No, ako radnik nema otvoren zaštićeni račun, pa poslodavac isplati regres na tekući račun radnika, tako isplaćeni regres podliježe ovrsi.
Napominjemo i da ukoliko poslodavac isplaćuje regres radniku koji istovremeno radi kod dva ili više poslodavaca u istom poreznom razdoblju (kalendarskoj godini) u kojoj se regres isplaćuje i/ili je tijekom godine imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istodobno, mora pripaziti na visinu preostalog neoporezivog djela koji može isplatiti po osnovi prigodnih nagrada za pojedinog radnika.
Što se tiče ograničenja kod isplate regresa, poslodavac isti ne može isplatiti radnicima na rodiljnom, roditeljskom dopustu ili bolovanju jer ti radnici koriste prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja i u navedenim razdobljima ne mogu koristiti godišnji odmor što predstavlja uvjet da se regres može isplatiti.
Zaključno, regres za godišnji odmor isplaćuje se jednom u godini dana, a sve u svrhu korištenja godišnjeg odmora radnika. Pravo na regres nije zakonski propisano, stoga ga poslodavac nije dužan isplatiti. Obveza isplate regresa može biti regulirana pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. Također, poslodavac može donijeti autonomnu odluku o isplati regresa. Njegova svrha je podmiriti troškove putovanja i odmora koji nastaju za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Ivan Vidas, struč. spec. oec.
Izvori:
1. Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19)
2. Ovršni zakon (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20)
3. Pravilnik o porezu na dohodak (NN 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20 i 1/21)
