Uz uvođenje sudskih menadžera, koji bi na sebe preuzeli brigu o financijama, logistici, voznom parku, knjigovodstvu, nabavi itd., ova reorganizacija pravosudnog sustava donijet će i drugačiji teritorijalni raspored općinskih i prekršajnih sudova te općinskih državnih odvjetništava, dovršetak informatizacije cjelokupnog sustava i zahvaljujući samoj informatizaciji; preuređenje žalbenog postupka.
Prema prijedlogu teritorijalnog preustroja koji je već krenuo u javnu raspravu, Hrvatska će biti podijeljena na 15 sudskih područja koliko sada ima županijskih sudova, a svako sudsko područje imat će i po jedno općinsko državno odvjetništvo. Svi postojeći općinski sudovi na jednom sudskom području spojit će se u jedan općinski sud i postat će ispostave tog općinskog suda (izvor: http://www.mprh.hr/prezentacija-reorganizacije-pravosudnog-sustava).
Nakon "rezanja" broja općinskih pravosudnih tijela i prekršajnih sudova, od sadašnjih 161 ostat će njih 48 i to 18 općinskih (od dosadašnjih 67) i 15 prekršajnih (od dosadašnjih 61) sudova te 15 općinskih državnih odvjetništava (od dosadašnjih 33).
Jedini izuzetak u ovakvom teritorijalnom preustroju bit će Općinski građanski sud u Zagrebu koji se ukida zajedno s okolnim manjim općinskim sudovima u Velikoj Gorici, Samoboru, Ivanić Gradu, Jastrebarskom, Samoboru, Sesvetama, Krapini, Zaboku i Zaprešiću. Područje koje su zajedno pokrivali razdijelit će se na tri suda: Općinski građanski sud u Zagrebu - zapad, istok i jug.
Razlog za povećanje broja zagrebačkih sudova leži u velikim zaostacima koje ovaj sud ima te u velikom priljevu novih predmeta zbog kojih dolazi do preopterećenosti sudaca i sporog rješavanja postupaka. Uz velike zaostatke zagrebački sud generira i najveći broj zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, a čiji ukupni trošak za sve sudove u Republici Hrvatskoj iznosi u prosjeku oko 30 milijuna kuna godišnje.
Ovakva strukturalna reforma nužno mora za sobom povući i „žrtve“, pa će tako 113 predsjednika sudova i predsjednika općinskih državnih odvjetništava izgubiti svoje dosadašnje funkcije i postati "obični" rješavatelji predmeta te će morati, shodno tome, redovno ispunjavati sudačke norme što dosada nije bio slučaj. Od gubitaka funkcija puno veća žrtva bit će smanjenje ukupnog broja zaposlenih u tijelima obuhvaćenim reformom. Ministar je najavio da će brojka od oko 7700 ljudi zbog reformi biti sigurno smanjena, ali da neće biti otpuštanja, već da će se broj zaposlenih smanjiti redovnim odlascima u mirovinu i neprodužavanjem ugovora o radu koji su sklopljeni na određeno. Takvih ugovora trenutno je oko 700, dakle, ipak će se veliki broj već educiranog kadra naći na burzi. Druga negativna strana kadrovske reorganizacije bit će i povećanje iznosa putnih troškova i duljine putovanja zaposlenika na nova radna mjesta jer će se određeni broj zaposlenika iz sadašnjih manjih općinskih sudova koji postaju ispostave preseliti u novoformirane općinske sudove.
Kao datum početka implementacije teritorijalne reorganizacije općinskih sudova i državnih odvjetništava ministarstvo navodi 1. siječanj 2015., a implementaciju reorganizacije prekršajnih sudova ministarstvo planira za 1. srpanj 2015.
Provođenje teritorijalne reforme i uvođenje menadžera u poslovanje sudova preduvjet je za završetak informatizacije hrvatskog sudstva. Tako će, prema najavama iz ministarstva, do kraja 2014. godine svi općinski sudovi biti u sustavu e-spis, do kraja I. kvartala 2015. godine svi će prekršajni sudovi biti u novom sustavu JCMS-a, a sva općinska državna odvjetništva do kraja 2014. godine bit će u sustavu CTS-a. Komunikacija između pravosudnih tijela bila bi uspostavljena kroz već postojeću hitronet mrežu, a kao nužni preduvjet informatičke reorganizacije ministar je najavio nabavku 3.000 novih računala.
Preko sustava e-spis bit će omogućena primjena odredbi o općoj nadležnosti županijskih sudova za drugostupanjske predmete što bi omogućavalo da bilo koji županijski sud na teritoriju RH može odlučivati o žalbama na prvostupanjske predmete, a koji bi im bili nasumice dodjeljivani preko računalnog sustava. S takvim uređenjem sustava doći će do pravedne raspodjele drugostupanjskih predmeta na županijskim sudovima te bi se u praksi moglo dogoditi da u prvom stupnju predmet rješava sud u Dubrovniku, a u drugom stupnju sud u Vukovaru.
U ministarstvu optimistično najavljuju datum 1. srpnja 2014., dakle prije implementiranja teritorijalne reorganizacije, kao početak primjene sustava na kaznene predmete, a 1. travanj 2015. kao datum početka primjene na građanske predmete.
Predstavljena reforma svakako će izazvati polemike kako u pravnim tako i u političkim krugovima te se nadamo da će predstojeća javna rasprava dovesti do rješavanja nejasnoća i konstruktivnih rješenja. Od otvaranja ove rasprave već je određeni broj pravnih stručnjaka putem medija iznio svoja mišljenja koja su uglavnom pozitivna. Općeniti je zaključak da je ovakva reforma pomak nabolje i da će predložene mjere smanjiti trajanje sudskih procesa, ujednačiti praksu i rasteretiti sudove, dok su kritike prije svega upućene na definiranje odgovornosti ravnatelja sudskog područja, gubitak dijela stručnog kadra uslijed smanjenja broja zaposlenih, troškove reforme i iznimno kratko vrijeme koje je ostavljeno za javnu raspravu.
Neven Brkić, mag. iur.