Komorama reguliranih profesija sektorskim se zakonima obično dodjeljuju znatne javne ovlasti. Među njima je u pravilu i ovlast vođenja disciplinskog (stegovnog) postupka protiv članova komore. Taj je postupak najčešće reguliran kako zakonom kojim je uređena konkretna djelatnost ili komora, tako i na zakonu utemeljenim općim aktima komore.
Dosadašnja normativna praksa pokazuje da je među kreatorima posebnih komorskih propisa popularno propisati odgovarajuću i/ili podrednu primjenu pravila kaznenog postupka u komorskom disciplinskom postupku. Općenito, disciplinski postupak doista ima sličnosti s kaznenim postupkom. Ipak, disciplinski postupak uobičajeno se smatra upravnim postupkom, a u konvencijskom smislu postupkom građanske naravi.
Pravila upravnog postupka podredno se primjenjuju u disciplinskim postupcima koji se vode u odnosu na pripadnike oružanih snaga, na policijske službenike, te na državne i lokalne službenike. Nema zbiljskog razloga da u drukčijem, kaznenopravnom režimu budu, primjerice, liječnici, ljekarnici, inženjeri različitih struka, psiholozi, arhitekti, fizioterapeuti i drugi profesionalci koji podliježu komorskom udruživanju i pravilima.
Dodatni povod za promjenu posebnog zakonodavstva i prelazak na podrednu odnosno odgovarajuću primjenu pravila upravnog postupka u komorskim disciplinskim predmetima može biti nedavna odluka Ustavnog suda. Tom je odlukom odbijen prijedlog šest komora za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 91. stavaka 4. i 5. Zakona o sudovima. Navedenim je odredbama sucima zabranjeno voditi stegovne postupke pri tijelima strukovnih komora i udruga te sudjelovati u radu sudova časti u postupcima u kojima se utvrđuju povrede dobrih poslovnih običaja. Predlagatelji su se u svojoj argumentaciji pozvali, između ostalog, na moj članak posvećen izvansudskim aktivnostima sudaca, objavljen na ovome portalu. Međutim, jedna od ključnih teza u tome je članku da je u startu potrebno razlikovati aktivnosti sudaca koje su obuhvaćene nekim od ustavnih prava i sloboda, koje zakonom mogu biti samo ograničene pod pretpostavkama iz članka 16. Ustava Republike Hrvatske (pravo na slobodno udruživanje i sloboda znanstvenog stvaralaštva), od ostalih aktivnosti sudaca koje nisu obuhvaćene ustavnopravnom zaštitom, pa je zakonodavac slobodan odlučiti hoće li ih i u kojoj mjeri dopustiti (arbitražni, komorski, ispitni i drugi angažmani).
Komore imaju važne i jake javne ovlasti, a nerijetko i vrlo pristojne prihode. Razmjerno tome, vrijeme da ojačaju i svoje pravne službe, ne samo radi potpore vođenju disciplinskih postupaka, ali i radi toga.
Stavovi izneseni u kolumnama osobni su stavovi autora i ne predstavljaju nužno stav organizacije u kojoj su zaposleni ili uredništva portala IUS-INFO.
