Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora je 14. lipnja 2024. godine objavio javni poziv za izbor deset sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske kojima je, ex constitutione, osmogodišnji mandat produžen sve do 7. prosinca. Razlog za produženje mandata je činjenica da Hrvatski sabor nije izabrao suce Ustavnog suda iako je o isteku osmogodišnjeg mandata bio pravodobno obaviješten punih šest mjeseci prije toga isteka, odnosno početkom prosinca prošle godine. U razloge zbog kojih se postupak izbora nije pokrenuo ranije u ovom trenutku je vrlo teško ući, a oko njih je potpuno suvišno iznositi bilo kakve pretpostavke. S obzirom na činjenicu da je u tijeku ustavna stanka u radu Hrvatskog sabora koja traje sve do 15. rujna izgledno je da bi se postupak izbora mogao nastaviti ove jeseni. Na ranije navedeni javni poziv se javio relativno velik broj kandidata – ukupno 66. U međuvremenu je jedan kandidat povukao kandidaturu pa trenutno imamo 65 kandidata. Smatramo bitno odgovoriti na jedno hipotetsko pitanje – što će se dogoditi ako Hrvatski sabor do 7. prosinca 2024. godine ne izabere suce Ustavnog suda?

Krajem 2024. godine u Republici Hrvatskoj se održava prvi krug izbora za Predsjednika Republike Hrvatske na kojima će osim aktualnog Predsjednika Republike Hrvatske, Dragana Primorca i Marije Selak Raspudić biti još nekoliko kandidata za koje šira javnost još zapravo niti ne zna.

Neposredno nakon što su 17. travnja 2024. godine održani izbori za zastupnike u Hrvatski sabor (iako još uvijek nemamo službene i konačne rezultate jer se na dva biračka mjesta mora ponoviti glasanje) Ustavni sud Republike Hrvatske je donio Upozorenje i Priopćenje u kojem je zaključio kako Predsjednik Republike Hrvatske ne može biti mandatar za sastav nove Vlade RH ni premijer, neovisno o tome hoće li podnijeti ostavku ili ne. Ovakav stav Ustavnog suda Republike Hrvatske je sasvim očekivano proizveo čitav niz različitih reakcija.

Ustavni sud Republike Hrvatske je 6. veljače 2024. godine odlučio ne prihvatiti podnesene prijedloge za ocjenu suglasnosti s Ustavom RH niza odredbi Zakona o trgovini koje se odnose na regulaciju rada nedjeljom.

Hrvatski sabor je 28. rujna 2023. godine donio novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ("Narodne novine" br. 114/23., 125/23.). Donošenju toga Zakona je prethodila Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske iz veljače ove godine kojom je ukinut stari Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora ("Narodne novine" br. 116/99., 24/23.) u kojoj je određeno kako stari Zakon prestaje biti na snazi 1. listopada 2023. godine, kao i da je Hrvatski sabor do tada dužan osigurati provedbu ustavnog jamstva jednakog biračkog prava do 1. listopada 2023. godine.

Hrvatski sabor je 16. prosinca 2022. godine donio Zakon o dodatnom porezu na dobit kojim je propisao dodatni porez na osnovicu u visini od 33 %. Porezni obveznik je obveznik poreza na dobit koji je ostvario prihode veće od 300.000.000,00 kuna (nešto manje od 40.000.000 eura).

Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku je 28. lipnja 2023. godine podiglo pred Općinskim sudom u Osijeku dvije optužnice zbog počinjenih kaznenih djela davanja lažnog iskaza iz članka 305. stavak 1. Kaznenog zakona. Podignute optužnice se odnose na hrvatske reprezentativce Luku Modrića i Dejana Lovrena.

Hrvatski sabor je 16. prosinca 2022. usvojio Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini temeljem kojeg je ograničio rad nedjeljom u djelatnosti trgovine na način da će trgovci moći raditi 16 nedjelja u godini ovisno o njihovoj poslovnoj procjeni dok bi im za preostale nedjelje rad bio zabranjen. Propisano je kako navedene izmjene stupaju na snagu 1. srpnja 2023. godine na način da se nedjelje koje su protekle do stupanja na snagu zakona ne uračunavaju, odnosno maksimalni broj radnih nedjelja u 2023. godini će biti 16, iako će zakon stupiti na snagu početkom druge polovice ove godine.

Ustavni sud Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 07. veljače 2023. godine ukinuo Zakon o izbornim jedinicama za izbor Zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora. Navedeni zakon se primjenjivao na ukupno sedam parlamentarnih izbora (2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016. i 2020.).